Kolegij
Studiji
PovijestPovijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Program za stjecanje kompetencija nastavnika - Model A
Studijska godina
2ISVU ID
97997ECTS
4
Upoznati studente s glavnim razvojnim koracima znanosti i tehnologije.
Znanstvene i tehničke spoznaje prvih civilizacija. Počeci i razvoj znanosti u
antičkom svijetu i tehničke primjene. Srednjovjekovna znanost i tehnička
umijeća. Razvoj novovjekovne znanosti od 16. do 19. stoljeća, nova
znanstvena paradigma (klasična mehanika, eksperimentalna znanost) i njezine
tehničke i tehnološke posljedice. Nove ideje, otkrića, izumi i njihova
primjena. Industrijska revolucija. Pojava novih znanstvenih teorija u drugoj
polovici 19. i početkom 20. stoljeća (darvinizam, kvantna teorija i teorija
relativnosti), tehnika i tehnologija 20. stoljeća. Razvoj atomske i nuklearne
fizike i fizike elementarnih čestica, astrofizike, biologije, medicine. Kroz sva
razdoblja usporedo će se pratiti razvoj znanstvenog mišljenja u raznim
područjima znanosti: matematika, astronomija, fizikalne i kemijske znanosti,
geoznanosti, biološke i medicinske znanosti te primijenjene znanosti (ratna
tehnika, metalurgija i rudarska tehnika, hidraulika, graditeljska tehnika i sl.).
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz svjetske i hrvatske
povijesti znanja, znanosti i tehnologije. 2. Razlikovati procese pojedinih
povijesnih razdoblja i tematika s obzirom na razvoj znanosti i tehnologije. 3.
Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 4.
Pridržavati se etičkih načela u radu.
C. L. Van Doren: Povijest znanja, Zagreb 2005; V. Bazala: Pregled povijesti
znanosti, Zagreb, 1980; Paolo Rossi: Rođenje novovjekovne znanosti u
Europi, Zagreb 2019; F. Debenham: Otkrića i istraživanja, Split 2005
J. Balchin: 100 znanstvenika koji su promijenili svijet, Zagreb 2005; V.
Bazala: Pregled hrvatske znanstvene baštine, Zagreb 1978; Ž.; Eric Chaline:
50 izuma koji su promijenili svijet, Zagreb 2015; F. Fernandez-Armesto:
Ideje koje su promijenile svijet, Zagreb 2005; Z. Faj: Pregled povijesti fizike,
Osijek, 1999; C. H. Vosen: Galileo Galilei i rimska osuda kopernikanskog
sustava, Zagreb 1993; L. Glesinger: Povijest medicine, Zagreb 1978; S.
Kutleša: Iz povijesti hrvatske filozofije i znanosti, Zagreb 2013; S. F. Masson:
A history of the sciences, New York 1962; A. Pacey: A technology in world
civilization, Cambridge, MA, 1990.
NAPOMENA: Popis literature može se proširiti novim bibliografskim
jedinicama sukladno temama seminarskih radova.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 %
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te
predana pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni)
i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 20%
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Seminarsko izlaganje | 0.56 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Upoznati studente s glavnim razvojnim koracima znanosti i tehnologije.
Znanstvene i tehničke spoznaje prvih civilizacija. Počeci i razvoj znanosti u
antičkom svijetu i tehničke primjene. Srednjovjekovna znanost i tehnička
umijeća. Razvoj novovjekovne znanosti od 16. do 19. stoljeća, nova
znanstvena paradigma (klasična mehanika, eksperimentalna znanost) i njezine
tehničke i tehnološke posljedice. Nove ideje, otkrića, izumi i njihova
primjena. Industrijska revolucija. Pojava novih znanstvenih teorija u drugoj
polovici 19. i početkom 20. stoljeća (darvinizam, kvantna teorija i teorija
relativnosti), tehnika i tehnologija 20. stoljeća. Razvoj atomske i nuklearne
fizike i fizike elementarnih čestica, astrofizike, biologije, medicine. Kroz sva
razdoblja usporedo će se pratiti razvoj znanstvenog mišljenja u raznim
područjima znanosti: matematika, astronomija, fizikalne i kemijske znanosti,
geoznanosti, biološke i medicinske znanosti te primijenjene znanosti (ratna
tehnika, metalurgija i rudarska tehnika, hidraulika, graditeljska tehnika i sl.).
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz svjetske i hrvatske
povijesti znanja, znanosti i tehnologije. 2. Razlikovati procese pojedinih
povijesnih razdoblja i tematika s obzirom na razvoj znanosti i tehnologije. 3.
Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 4.
Pridržavati se etičkih načela u radu.
C. L. Van Doren: Povijest znanja, Zagreb 2005; V. Bazala: Pregled povijesti
znanosti, Zagreb, 1980; Paolo Rossi: Rođenje novovjekovne znanosti u
Europi, Zagreb 2019; F. Debenham: Otkrića i istraživanja, Split 2005
J. Balchin: 100 znanstvenika koji su promijenili svijet, Zagreb 2005; V.
Bazala: Pregled hrvatske znanstvene baštine, Zagreb 1978; Ž.; Eric Chaline:
50 izuma koji su promijenili svijet, Zagreb 2015; F. Fernandez-Armesto:
Ideje koje su promijenile svijet, Zagreb 2005; Z. Faj: Pregled povijesti fizike,
Osijek, 1999; C. H. Vosen: Galileo Galilei i rimska osuda kopernikanskog
sustava, Zagreb 1993; L. Glesinger: Povijest medicine, Zagreb 1978; S.
Kutleša: Iz povijesti hrvatske filozofije i znanosti, Zagreb 2013; S. F. Masson:
A history of the sciences, New York 1962; A. Pacey: A technology in world
civilization, Cambridge, MA, 1990.
NAPOMENA: Popis literature može se proširiti novim bibliografskim
jedinicama sukladno temama seminarskih radova.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 %
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te
predana pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni)
i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 20%
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Seminarsko izlaganje | 0.56 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Upoznati studente s glavnim razvojnim koracima znanosti i tehnologije.
Znanstvene i tehničke spoznaje prvih civilizacija. Počeci i razvoj znanosti u
antičkom svijetu i tehničke primjene. Srednjovjekovna znanost i tehnička
umijeća. Razvoj novovjekovne znanosti od 16. do 19. stoljeća, nova
znanstvena paradigma (klasična mehanika, eksperimentalna znanost) i njezine
tehničke i tehnološke posljedice. Nove ideje, otkrića, izumi i njihova
primjena. Industrijska revolucija. Pojava novih znanstvenih teorija u drugoj
polovici 19. i početkom 20. stoljeća (darvinizam, kvantna teorija i teorija
relativnosti), tehnika i tehnologija 20. stoljeća. Razvoj atomske i nuklearne
fizike i fizike elementarnih čestica, astrofizike, biologije, medicine. Kroz sva
razdoblja usporedo će se pratiti razvoj znanstvenog mišljenja u raznim
područjima znanosti: matematika, astronomija, fizikalne i kemijske znanosti,
geoznanosti, biološke i medicinske znanosti te primijenjene znanosti (ratna
tehnika, metalurgija i rudarska tehnika, hidraulika, graditeljska tehnika i sl.).
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz svjetske i hrvatske
povijesti znanja, znanosti i tehnologije. 2. Razlikovati procese pojedinih
povijesnih razdoblja i tematika s obzirom na razvoj znanosti i tehnologije. 3.
Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 4.
Pridržavati se etičkih načela u radu.
C. L. Van Doren: Povijest znanja, Zagreb 2005; V. Bazala: Pregled povijesti
znanosti, Zagreb, 1980; Paolo Rossi: Rođenje novovjekovne znanosti u
Europi, Zagreb 2019; F. Debenham: Otkrića i istraživanja, Split 2005
J. Balchin: 100 znanstvenika koji su promijenili svijet, Zagreb 2005; V.
Bazala: Pregled hrvatske znanstvene baštine, Zagreb 1978; Ž.; Eric Chaline:
50 izuma koji su promijenili svijet, Zagreb 2015; F. Fernandez-Armesto:
Ideje koje su promijenile svijet, Zagreb 2005; Z. Faj: Pregled povijesti fizike,
Osijek, 1999; C. H. Vosen: Galileo Galilei i rimska osuda kopernikanskog
sustava, Zagreb 1993; L. Glesinger: Povijest medicine, Zagreb 1978; S.
Kutleša: Iz povijesti hrvatske filozofije i znanosti, Zagreb 2013; S. F. Masson:
A history of the sciences, New York 1962; A. Pacey: A technology in world
civilization, Cambridge, MA, 1990.
NAPOMENA: Popis literature može se proširiti novim bibliografskim
jedinicama sukladno temama seminarskih radova.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 %
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te
predana pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni)
i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 20%
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Seminarsko izlaganje | 0.56 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |