Analizirati povijesnu ulogu, utjecaj i razvoj novinarstva. Identificirati glavne značajke novinarstva u suvremenim društvima. Kritički prosuđivati utjecaj medijskih vlasnika na sadržaj medija. Klasificirati značaj politike na razvoj medija. Usporediti tradicionalne i nove modele novinarstva.

Czepek, A. (2022). Journalistische Praxis in einer digitalen Welt. BadenBaden: Nomos.

 Buratović Maštrapa, S., John, R. i Brautović, M. (2020). Accuracy in Online Media: Insufficient Journalistic Routines in FactChecking and Corrections. Medijske studije, 11 (21), 66-86. 

Malović, S. (2005). Osnove novinarstva, Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga.

 Rudin, R., Ibbotson, T. (2008). Uvod u novinarstvo. Zagreb: Mate. 

Sheridan Burns, L. (2018). Understanding Journalism. London: Sage Publications.

Peruško, Z. (ur.) (2011). Uvod u medije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo. Malović, S., Ricchiardi, S. (1996). Uvod u novinarstvo. Zagreb: Izvori. Schudson, M. (2003). The Sociology of News. New York: W.W.Norton & Company. Tumber, H. (1999). News: A Reader. Oxford: Oxford University Press. Hoyer, S. (1996). The End of Journalism: Media and Newswork in the United States. U: Javnost/The Public, 3, 3: 21-41. Gavranović, A., Naprta, R. (2008). Ekonomski položaj medija u Hrvatskoj. U: Medianali 2, 3: 69-85. Street, J. (2003). Masovni mediji, politika i demokracija. Zagreb: Bibilioteka Politička Misao: 87-139. Baldasty, G.J. (1992). The Commercialization of News in the Nineteenth Century. Madison: University of Wisconsin Press. Kunczik M, Zipfel A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Friedrich Ebert Stiftung: 69-122. Malović, S. (2004), Ima li granice slobodi medija?, u: Politička misao, Vol XLI, br. 1, str. 32–41. Malović, S., Ricchiardi, S., Vilović, G. (2007), Etika novinarstva, Zagreb: ICEJ i Sveučilišna knjižara. Perišin, T., Mlačić, P. (2014), Studij novinarstva: Digitalni kurikulum za digitalno novinarstvo, u: Medijska istraživanja, god. 20, br. 1, 25-43. Vilović, G. (2007). Povijest vijesti. Zagreb: ICEJ & Sveučilišna knjižara

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje i predan pisani seminarski rad; kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:dovoljan (2) – 50-64,9 %dobar (3) – 65-79,9 %vrlo dobar (4) – 80-89,9 %izvrstan (5) – 90-100 %

Način stjecanja ocjene:a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene   1) Seminarsko izlaganje i predani seminarski rad – max. 35 %;    2) kolokvij – max. 35 %;   b) Završni ispit    3)  Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).