Vrednovati svrhu te prepoznati logiku statistike. Primjeniti statistiku u komunikacijskim znanostima. Prikazati tablično i grafički prikupljene podatke. Interpretirati značenje dobivenih rezultatata. Interpretirati normalnu raspodjelu (distribuciju) rezultata i kako je razlikovati od ostalih raspodjela rezultata. Analizirati načela statističkog zaključivanja. Primjenjivati etična načela u istraživanjima i objavi rezultata istraživanja. Razlikovati mjere središnje tendencije, varijabilitet, korelaciju i regresiju. Primijeniti nove metode istraživačkih nacrta, poput Modela analize varijance.

Gogala, Z. (2001). Osnove statistike. Zagreb: Sinergija: 99-202.

Petz, B. (1997). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jatrebarsko: Naklada Slap: 29-206, 237-299, 321-341.

Reinard, J. C. (2003). Communication Research Statistics. London: SAGE

Howell, D. C. (1995). Fundamental Statistics for the Behavioral Sciences (3rd ed.). Belmont:  Duxbury Press.

Howell, D.C. (1998). Statistical methods for psychology. Belmont: Duxbury Press.

Davis, J. J. (2003). Advertising research theory and practice. New Jersey: Prentice Hall.

Knieper, T. (1993). Statistik. Eine Einfuehrung fuer Kommunikationsberufe. Muenchen

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene nastavnih obveza u okviru vježbi.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti kroz vježbe i kolokvije

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti.
2. Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   1) Vježbe – max. 20 %; 
   2) 1. kolokvij – max. 25 %;
   3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit 
   4)  Pismeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %

Vrednovati svrhu te prepoznati logiku statistike. Primjeniti statistiku u komunikacijskim znanostima. Prikazati tablično i grafički prikupljene podatke. Interpretirati značenje dobivenih rezultatata. Interpretirati normalnu raspodjelu (distribuciju) rezultata i kako je razlikovati od ostalih raspodjela rezultata. Analizirati načela statističkog zaključivanja. Primjenjivati etična načela u istraživanjima i objavi rezultata istraživanja. Razlikovati mjere središnje tendencije, varijabilitet, korelaciju i regresiju. Primijeniti nove metode istraživačkih nacrta, poput Modela analize varijance.

Gogala, Z. (2001). Osnove statistike. Zagreb: Sinergija: 99-202.

Petz, B. (1997). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jatrebarsko: Naklada Slap: 29-206, 237-299, 321-341.

Reinard, J. C. (2003). Communication Research Statistics. London: SAGE

Howell, D. C. (1995). Fundamental Statistics for the Behavioral Sciences (3rd ed.). Belmont:  Duxbury Press.

Howell, D.C. (1998). Statistical methods for psychology. Belmont: Duxbury Press.

Davis, J. J. (2003). Advertising research theory and practice. New Jersey: Prentice Hall.

Knieper, T. (1993). Statistik. Eine Einfuehrung fuer Kommunikationsberufe. Muenchen

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene nastavnih obveza u okviru vježbi.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti kroz vježbe i kolokvije

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti.
2. Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   1) Vježbe – max. 20 %; 
   2) 1. kolokvij – max. 25 %;
   3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit 
   4)  Pismeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %

Vrednovati svrhu te prepoznati logiku statistike. Primjeniti statistiku u komunikacijskim znanostima. Prikazati tablično i grafički prikupljene podatke. Interpretirati značenje dobivenih rezultatata. Interpretirati normalnu raspodjelu (distribuciju) rezultata i kako je razlikovati od ostalih raspodjela rezultata. Analizirati načela statističkog zaključivanja. Primjenjivati etična načela u istraživanjima i objavi rezultata istraživanja. Razlikovati mjere središnje tendencije, varijabilitet, korelaciju i regresiju. Primijeniti nove metode istraživačkih nacrta, poput Modela analize varijance.

Gogala, Z. (2001). Osnove statistike. Zagreb: Sinergija: 99-202.

Petz, B. (1997). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jatrebarsko: Naklada Slap: 29-206, 237-299, 321-341.

Reinard, J. C. (2003). Communication Research Statistics. London: SAGE

Howell, D. C. (1995). Fundamental Statistics for the Behavioral Sciences (3rd ed.). Belmont:  Duxbury Press.

Howell, D.C. (1998). Statistical methods for psychology. Belmont: Duxbury Press.

Davis, J. J. (2003). Advertising research theory and practice. New Jersey: Prentice Hall.

Knieper, T. (1993). Statistik. Eine Einfuehrung fuer Kommunikationsberufe. Muenchen

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene nastavnih obveza u okviru vježbi.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti kroz vježbe i kolokvije

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti.
2. Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   1) Vježbe – max. 20 %; 
   2) 1. kolokvij – max. 25 %;
   3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit 
   4)  Pismeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %