• upoznati normativne priručnike primjerene određenim normativnim problemima
• izdvojiti nestandardnojezične inačice na tekstualnome predlošku
• analizirati odnos purizma, purističkih načela i jezične kulture
• identificirati važnost jezične kulture u javnoj komunikaciji
• kritički prosuđivati jezičnu kulturu u pisanome i govorenome javnom diskursu.

1. Frančić, Anđela, Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica (2006). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. (odabrani dijelovi) 
2. Horvat, Marijana, Štebih Golub, Barbara. (2010). "Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku.” Zagreb. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 36/1. Zagreb. str. 1-21.  
3. Opačić, Nives. (2006). Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice. Hrvatska sveučilišna naknada. Zagreb. (odabrani dijelovi). 
4. Opačić, Nives. (2007). “Prodor engleskih riječi u hrvatski jezik.” Jezik 54. str. 22-27. 
5. Pašalić, Magda; Marinov, Sanja. “Te English language and globalization.” (2008). Školski vjesnik 57. 3-4. str. 249-258. 
6. Samardžija, Marko. Udžbenik iz jezika za 4. razred gimnazije. Školska knjiga. Zagreb. (odabrani dijelovi). 
7.  Sapunar Knežević, Andrea,  Togonal, Marijana. (2012). “Hrvatski jezični standard u jeziku javne komunikacije: Uloga medija u oblikovanju hrvatske jezične svijesti i kulture.” Medianali. Godište VI. Br. 12. Str. 17-34. 
8. Silić, Josip (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Disput. Zagreb. (odabrani dijelovi). 
9. Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. (2000). Gramatika hrvatskoga jezika. Školska knjiga. Zagreb. (odabrani dijelovi) 
10. Žanić, Ivo. (2004). “Nove stvarnosti i njihovi nazivi. Kako i zašto nastaju riječi i tko je za to kriv.” Politička misao. Vol. XLI. br. 1. str. 74-91.

1. Mihaljević, M. (2002). “Funkcionalni stilovi hrvatskoga (standardnog) jezika”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Knj. 28. (2002). str. 325–343. (dostupno na internetu).
2. Matković, M. (2005). Ah, taj hrvatski. Jezični savjetnik za svakoga. Večernji list: Zagreb.
3. Mićanović, K. (2006). Hrvatski s naglaskom: standard i jezični varijeteti. Disput: Zagreb.
4. Alerić, M., Alerić Gazdić, T. (2009 ). “Pozitivan stav prema hrvatskome standardnom jeziku kao uvjet njegova uspješnijega ovladavanja.” Lahor, časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik. Godište IV. Br. 7. str. 5– 19. (dostupno na internetu)

1. Redovito pohađanje nastave

         – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskome programu i izvedbenome nastavnom planu

    2. Aktivnost na nastavi:

• čitanje zadane literature.
• stjecanje minimalnoga uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

Kontinuirano vrednovanje studentskoga rada kroz:

1) nastavne aktivnosti:

• 1. kolokvij (pisani) 
• 2. kolokvij (pisani)
• čitanje zadane literature

2) završni ispit (pisani).

1. Nastavne aktivnosti – 70 %:

a)    1. kolokvij – 35 %
b)    2. kolokvij – 35 %

2.    Završni pisani ispit – 30 %

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada:

izvrstan (5) – 90 do 100 % bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 % bodova
dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova

• upoznati normativne priručnike primjerene određenim normativnim problemima
• izdvojiti nestandardnojezične inačice na tekstualnome predlošku
• analizirati odnos purizma, purističkih načela i jezične kulture
• identificirati važnost jezične kulture u javnoj komunikaciji
• kritički prosuđivati jezičnu kulturu u pisanome i govorenome javnom diskursu.

1. Frančić, Anđela, Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica (2006). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. (odabrani dijelovi) 
2. Horvat, Marijana, Štebih Golub, Barbara. (2010). "Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku.” Zagreb. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 36/1. Zagreb. str. 1-21.  
3. Opačić, Nives. (2006). Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice. Hrvatska sveučilišna naknada. Zagreb. (odabrani dijelovi). 
4. Opačić, Nives. (2007). “Prodor engleskih riječi u hrvatski jezik.” Jezik 54. str. 22-27. 
5. Pašalić, Magda; Marinov, Sanja. “Te English language and globalization.” (2008). Školski vjesnik 57. 3-4. str. 249-258. 
6. Samardžija, Marko. Udžbenik iz jezika za 4. razred gimnazije. Školska knjiga. Zagreb. (odabrani dijelovi). 
7.  Sapunar Knežević, Andrea,  Togonal, Marijana. (2012). “Hrvatski jezični standard u jeziku javne komunikacije: Uloga medija u oblikovanju hrvatske jezične svijesti i kulture.” Medianali. Godište VI. Br. 12. Str. 17-34. 
8. Silić, Josip (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Disput. Zagreb. (odabrani dijelovi). 
9. Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. (2000). Gramatika hrvatskoga jezika. Školska knjiga. Zagreb. (odabrani dijelovi) 
10. Žanić, Ivo. (2004). “Nove stvarnosti i njihovi nazivi. Kako i zašto nastaju riječi i tko je za to kriv.” Politička misao. Vol. XLI. br. 1. str. 74-91.

1. Mihaljević, M. (2002). “Funkcionalni stilovi hrvatskoga (standardnog) jezika”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Knj. 28. (2002). str. 325–343. (dostupno na internetu).
2. Matković, M. (2005). Ah, taj hrvatski. Jezični savjetnik za svakoga. Večernji list: Zagreb.
3. Mićanović, K. (2006). Hrvatski s naglaskom: standard i jezični varijeteti. Disput: Zagreb.
4. Alerić, M., Alerić Gazdić, T. (2009 ). “Pozitivan stav prema hrvatskome standardnom jeziku kao uvjet njegova uspješnijega ovladavanja.” Lahor, časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik. Godište IV. Br. 7. str. 5– 19. (dostupno na internetu)

1. Redovito pohađanje nastave

         – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskome programu i izvedbenome nastavnom planu

    2. Aktivnost na nastavi:

• čitanje zadane literature.
• stjecanje minimalnoga uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

Kontinuirano vrednovanje studentskoga rada kroz:

1) nastavne aktivnosti:

• 1. kolokvij (pisani) 
• 2. kolokvij (pisani)
• čitanje zadane literature

2) završni ispit (pisani).

1. Nastavne aktivnosti – 70 %:

a)    1. kolokvij – 35 %
b)    2. kolokvij – 35 %

2.    Završni pisani ispit – 30 %

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada:

izvrstan (5) – 90 do 100 % bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 % bodova
dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova

• upoznati normativne priručnike primjerene određenim normativnim problemima
• izdvojiti nestandardnojezične inačice na tekstualnome predlošku
• analizirati odnos purizma, purističkih načela i jezične kulture
• identificirati važnost jezične kulture u javnoj komunikaciji
• kritički prosuđivati jezičnu kulturu u pisanome i govorenome javnom diskursu.

1. Frančić, Anđela, Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica (2006). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. (odabrani dijelovi) 
2. Horvat, Marijana, Štebih Golub, Barbara. (2010). "Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku.” Zagreb. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 36/1. Zagreb. str. 1-21.  
3. Opačić, Nives. (2006). Hrvatski u zagradama. Globalizacijske jezične stranputice. Hrvatska sveučilišna naknada. Zagreb. (odabrani dijelovi). 
4. Opačić, Nives. (2007). “Prodor engleskih riječi u hrvatski jezik.” Jezik 54. str. 22-27. 
5. Pašalić, Magda; Marinov, Sanja. “Te English language and globalization.” (2008). Školski vjesnik 57. 3-4. str. 249-258. 
6. Samardžija, Marko. Udžbenik iz jezika za 4. razred gimnazije. Školska knjiga. Zagreb. (odabrani dijelovi). 
7.  Sapunar Knežević, Andrea,  Togonal, Marijana. (2012). “Hrvatski jezični standard u jeziku javne komunikacije: Uloga medija u oblikovanju hrvatske jezične svijesti i kulture.” Medianali. Godište VI. Br. 12. Str. 17-34. 
8. Silić, Josip (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Disput. Zagreb. (odabrani dijelovi). 
9. Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. (2000). Gramatika hrvatskoga jezika. Školska knjiga. Zagreb. (odabrani dijelovi) 
10. Žanić, Ivo. (2004). “Nove stvarnosti i njihovi nazivi. Kako i zašto nastaju riječi i tko je za to kriv.” Politička misao. Vol. XLI. br. 1. str. 74-91.

1. Mihaljević, M. (2002). “Funkcionalni stilovi hrvatskoga (standardnog) jezika”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Knj. 28. (2002). str. 325–343. (dostupno na internetu).
2. Matković, M. (2005). Ah, taj hrvatski. Jezični savjetnik za svakoga. Večernji list: Zagreb.
3. Mićanović, K. (2006). Hrvatski s naglaskom: standard i jezični varijeteti. Disput: Zagreb.
4. Alerić, M., Alerić Gazdić, T. (2009 ). “Pozitivan stav prema hrvatskome standardnom jeziku kao uvjet njegova uspješnijega ovladavanja.” Lahor, časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik. Godište IV. Br. 7. str. 5– 19. (dostupno na internetu)

1. Redovito pohađanje nastave

         – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskome programu i izvedbenome nastavnom planu

    2. Aktivnost na nastavi:

• čitanje zadane literature.
• stjecanje minimalnoga uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

Kontinuirano vrednovanje studentskoga rada kroz:

1) nastavne aktivnosti:

• 1. kolokvij (pisani) 
• 2. kolokvij (pisani)
• čitanje zadane literature

2) završni ispit (pisani).

1. Nastavne aktivnosti – 70 %:

a)    1. kolokvij – 35 %
b)    2. kolokvij – 35 %

2.    Završni pisani ispit – 30 %

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada:

izvrstan (5) – 90 do 100 % bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 % bodova
dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova