Objasniti osnovne pojmove vezane uz psihologiju masovnog
komuniciranja. Protumačiti ulogu i značaj najvažnijih teorijskih i
istraživačkih koncepata u proučavanju masovnih medija. Osmisliti
promotivno – preventivni materijal u kontekstu aktualne društvene
problematike. Analizirati psihološke učinke i utjecaje medija na
pojedince i društvene grupe. Vrednovati produkte masmedijske
kulture u suvremenom društvenom okruženju. Razviti odgovornost i
samostalnost u radu.

Kunczik, M. – Zipfel, A. (2007) Mediji i nasilje: aktualno stanje u znanosti.
Medianali, Vol. 1, No. 1.; Sveučilište u Dubrovniku
Hromadžić, H. – Popović H., (2010) Aktivne medijske publike : razvoj
koncepta i suvremeni trendovi njegovih manifestacija u Medijska
istraživanja, god.16(1) (str. 97.-111.)
Hrvatska sveučilišna naklada. – odabrana poglavlja
Sanborn, F. i Harris, R. J. (2019). A cognitive psychology of mass
communication. Routledge. – odabrana poglavlja
Dill, K. E. (Ed.). (2013). The Oxford handbook of media psychology.
Oxford University Press. – odabrana poglavlja
Konijn, E. A., i Ten Holt, J. M. (2011). The Routledge Handbook of
Emotions and Mass Media. – odabrana poglavlja
Foxall, G. R., Goldsmith, R. E., i Brown, S. (2007). Psihologija

Hadžiselimović, Dž. – Plavšić, M. – Pregrad, J. – Rusijan Ljuština, V.
(ur.) (2009). Psihologija, mediji, etika. Iskustva i promišljanja za bolju
suradnju. Pula: Društvo psihologa Istre – Associazione psicologi
dell’Istria, «Naklada Slap»
Ciboci, L. – Kanižaj, I. – Labaš, D. (2011.) Djeca medija. Od
marginalizacije do senzacije. Zagreb: Matica hrvatska – odabrana
poglavlja
Valković, J. (2010) Oblici i utjecaj televizijskog nasilja, Nova prisutnost –
časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Vol VIII., No. 1.
McLuhan, M. (2008) Razumijevanje medija – Mediji čovjekovi produžeci.
Zagreb: Golden Marketing
Kunczik, M. – Zipfel, A., (2006).Uvod u znanost o medijima i
komunikologiju, Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert
Greenfield S. (2018). Promjene uma: Kako digitalne tehnologije utječu
na naš mozak. Školska knjiga.Carr N. (2011.).
Plitko: što Internet čini našem mozgu. Naklada Jesenski i Turk.Spitzer
M. (2018).
Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma. Naklada
Ljevak.Cupchik G.C. (2016).
The Aesthetics of Emotion: Up the

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar
zadanih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1) Nastavne aktivnosti – dva kolokvija (pismeno)
2) Završni ispit (usmeni);
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno
putem pismenog rada i kolokvija.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Portfolio – 20%
2) kolokvij – 50%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30%