Kolegij
Pojam, struktura i funkcija komunikacije. Čovjek kao biće komunikacije. Egzistencija i komunikacija. Različite razine komunikacije. Egzistencijalna i objektivna komunikacija. Dijaloška i monološka komunikacija. Komunikacija i zajednica. Etika komunikacije kao stožer pravednog društva. Komunikacija i mediji. Sokrat. Platon. Aristotel. Karl Jaspers. Martin Buber. Karl-Otto Apel. Jürgen Habermas.
Usporediti različita teorijska objašnjenja i razine komunikacije iz filozofske perspektive. Opisati pojam, strukturu i funkciju komunikacije pod filozofskim vidom. Analizirati medijske učinke na odnos između ljudske egzistencije i komunikacije. Prepoznati odnose između filozofije komunikacije i etike te kritički vrednovati etičnost interpersonalne i javne komunikacije. Kreirati i stimulirati nove obrasce komunikacije u području filozofije za djecu. Analizirati i sintetizirati doprinose različitih autora filozofskom promišljanju komunikacije.
Miščević, N., Filozofija jezika, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2003 (odabrani dijelovi);
M. Castells, Moć komunikacija, Clio, Beograd 2014.(odabrani dijelovi);
H. Jurić – S. Alić (ur.), Filozofija i mediji, Hrvatsko filozofsko društvo,
Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja, Zagreb, 2014. (odabrani dijelovi)
Chateau, D., Filozofija filma, Ars Cinema, Clio, Beograd 2011.;
Volli, U. La filosofia della comunicazione, Edizioni Laterza, Roma- Bari 2008.;
Cassirer, E., Prilozi filozofiji jezika, Zagreb, Matica Hrvatska, 2000.;
Arnett, R. C.,Communication and Community: Implications of Martin Buber’s Dialogue, Carbondale, Southern Illinois University Press, 1986.;
Eco, U., Kultura, informacija, komunikacija, Beograd, Nolit, 1973.;
Myerson, G., Heideger, Habermas i mobitel, Zagreb, Jesenski i Turk, 2001.;
Dodlek, I. „Buberova filozofija dijaloga i umjetnost kao susret“, u: Filozofska istraživanja 129 (2013) 1, str. 83-95.;
I. Dodlek, Dijaloški karakter umjetničkog djela, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2016.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeni)
2. Završni ispit (pismeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90-100%
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit (pismeni) – 30% ocjene
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarsko izlaganje | 0.6 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
Završni ispit | 0.8 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Pojam, struktura i funkcija komunikacije. Čovjek kao biće komunikacije. Egzistencija i komunikacija. Različite razine komunikacije. Egzistencijalna i objektivna komunikacija. Dijaloška i monološka komunikacija. Komunikacija i zajednica. Etika komunikacije kao stožer pravednog društva. Komunikacija i mediji. Sokrat. Platon. Aristotel. Karl Jaspers. Martin Buber. Karl-Otto Apel. Jürgen Habermas.
Usporediti različita teorijska objašnjenja i razine komunikacije iz filozofske perspektive. Opisati pojam, strukturu i funkciju komunikacije pod filozofskim vidom. Analizirati medijske učinke na odnos između ljudske egzistencije i komunikacije. Prepoznati odnose između filozofije komunikacije i etike te kritički vrednovati etičnost interpersonalne i javne komunikacije. Kreirati i stimulirati nove obrasce komunikacije u području filozofije za djecu. Analizirati i sintetizirati doprinose različitih autora filozofskom promišljanju komunikacije.
Miščević, N., Filozofija jezika, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2003 (odabrani dijelovi);
M. Castells, Moć komunikacija, Clio, Beograd 2014.(odabrani dijelovi);
H. Jurić – S. Alić (ur.), Filozofija i mediji, Hrvatsko filozofsko društvo,
Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja, Zagreb, 2014. (odabrani dijelovi)
Chateau, D., Filozofija filma, Ars Cinema, Clio, Beograd 2011.;
Volli, U. La filosofia della comunicazione, Edizioni Laterza, Roma- Bari 2008.;
Cassirer, E., Prilozi filozofiji jezika, Zagreb, Matica Hrvatska, 2000.;
Arnett, R. C.,Communication and Community: Implications of Martin Buber’s Dialogue, Carbondale, Southern Illinois University Press, 1986.;
Eco, U., Kultura, informacija, komunikacija, Beograd, Nolit, 1973.;
Myerson, G., Heideger, Habermas i mobitel, Zagreb, Jesenski i Turk, 2001.;
Dodlek, I. „Buberova filozofija dijaloga i umjetnost kao susret“, u: Filozofska istraživanja 129 (2013) 1, str. 83-95.;
I. Dodlek, Dijaloški karakter umjetničkog djela, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2016.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeni)
2. Završni ispit (pismeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90-100%
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit (pismeni) – 30% ocjene
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarsko izlaganje | 0.6 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
Završni ispit | 0.8 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Pojam, struktura i funkcija komunikacije. Čovjek kao biće komunikacije. Egzistencija i komunikacija. Različite razine komunikacije. Egzistencijalna i objektivna komunikacija. Dijaloška i monološka komunikacija. Komunikacija i zajednica. Etika komunikacije kao stožer pravednog društva. Komunikacija i mediji. Sokrat. Platon. Aristotel. Karl Jaspers. Martin Buber. Karl-Otto Apel. Jürgen Habermas.
Usporediti različita teorijska objašnjenja i razine komunikacije iz filozofske perspektive. Opisati pojam, strukturu i funkciju komunikacije pod filozofskim vidom. Analizirati medijske učinke na odnos između ljudske egzistencije i komunikacije. Prepoznati odnose između filozofije komunikacije i etike te kritički vrednovati etičnost interpersonalne i javne komunikacije. Kreirati i stimulirati nove obrasce komunikacije u području filozofije za djecu. Analizirati i sintetizirati doprinose različitih autora filozofskom promišljanju komunikacije.
Miščević, N., Filozofija jezika, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2003 (odabrani dijelovi);
M. Castells, Moć komunikacija, Clio, Beograd 2014.(odabrani dijelovi);
H. Jurić – S. Alić (ur.), Filozofija i mediji, Hrvatsko filozofsko društvo,
Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja, Zagreb, 2014. (odabrani dijelovi)
Chateau, D., Filozofija filma, Ars Cinema, Clio, Beograd 2011.;
Volli, U. La filosofia della comunicazione, Edizioni Laterza, Roma- Bari 2008.;
Cassirer, E., Prilozi filozofiji jezika, Zagreb, Matica Hrvatska, 2000.;
Arnett, R. C.,Communication and Community: Implications of Martin Buber’s Dialogue, Carbondale, Southern Illinois University Press, 1986.;
Eco, U., Kultura, informacija, komunikacija, Beograd, Nolit, 1973.;
Myerson, G., Heideger, Habermas i mobitel, Zagreb, Jesenski i Turk, 2001.;
Dodlek, I. „Buberova filozofija dijaloga i umjetnost kao susret“, u: Filozofska istraživanja 129 (2013) 1, str. 83-95.;
I. Dodlek, Dijaloški karakter umjetničkog djela, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2016.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeni)
2. Završni ispit (pismeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90-100%
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit (pismeni) – 30% ocjene
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarsko izlaganje | 0.6 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
Završni ispit | 0.8 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |