Kolegij
Studiji
PovijestPovijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Studijska godina
2ISVU ID
97963ECTS
4
Ciljevi: Steći akademsko znanje iz povijesti hrvatskoga prostora u ranom srednjem vijeku kad su postavljeni temelji hrvatskoj državi, društvu, kulturi, crkvenom životu. Sadržaj: Da bi se postignuo predviđeni cilj, nužno je da kolegij obuhvati sve one tematske cjeline kroz koje se odražava razvoj hrvatske države i društva sa svim pratećim povijesnim procesima. Stoga je prijeko potrebno da se tijekom realizacije nastavnog procesa obrati pozornost na glavne teme u okviru kojih bi se govorilo o pitanju doseljenja Hrvata, zemljama koje su nastanili, državnim organizacijama koje su stvorili, njihovu pokrštavanju i pozitivnim posljedicama koje je ono imalo na njihov daljnji društveni, politički i kulturni razvoj. Važno mjesto u tom razvoju imaju integracijski procesi kroz koje se ujedinjuje prostor i nad njim se ustaljuje narodno ime. Razvojni procesi kroz koje je prolazilo hrvatsko društvo rezultirali su društvenim i gospodarskim ustrojem, a organizacija političke vlasti pojavom narodne dinastije. Nastupi pojedinih njezinih članova odražavaju položaj hrvatske države i strane utjecaje na prilike u njoj, pa borba za vlast mimo uobičajenih standarda nije ni tu nepoznata, a posljedice su im bile dinastičke borbe. Hrvatske se zemlje kroz srednji vijek ne razvijaju jednako i u istim političkim granicama, pa je zbog toga nužno izložiti povijest i onih krajeva kojima je povijest bila drukčija, npr. Dubrovnika, Istre, pa i današnje Bosne i Hercegovine.
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama. 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 7. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 8. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 9. Steći potrebne
Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 − oko 1150). Povijest Hrvata, knj. I, Zagreb, 2015.
F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925. (reprint: 1990.), str. 177.-650.; I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985., str. 3.-85.; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997., str. 19-60.; Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine (ur. N. Klaić), Zagreb 1972. (odabrana poglavlja); S. Gunjača, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji: izvori (Analiza i kritika), sv. 1-2, Zagreb 1973.; M. Matijević-Sokol, “Krsni zdenac Hrvata: paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava”, Croatica Christiana periodica 31 (2007) 59: 1-31.; M. Matijević-Sokol i V. Sokol, Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira, Zagreb 2005.; I. Majnarić, “Papa i svjetovni vladar na izmaku karolinškog doba. Primjer splitskih sinoda dvadesetih godina 10. stoljeća”, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 28 (2010): 5-16.; N. Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni)
2. Završni ispit – pismeni i usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 10% (izlaganje)
kolokvij – 60%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
pismeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi -koeficijent-opterećenja studenata UDIO OCJENE (%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 1.68 60
Seminarsko izlaganje 0.28 10
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit)
4 100
Ciljevi: Steći akademsko znanje iz povijesti hrvatskoga prostora u ranom srednjem vijeku kad su postavljeni temelji hrvatskoj državi, društvu, kulturi, crkvenom životu. Sadržaj: Da bi se postignuo predviđeni cilj, nužno je da kolegij obuhvati sve one tematske cjeline kroz koje se odražava razvoj hrvatske države i društva sa svim pratećim povijesnim procesima. Stoga je prijeko potrebno da se tijekom realizacije nastavnog procesa obrati pozornost na glavne teme u okviru kojih bi se govorilo o pitanju doseljenja Hrvata, zemljama koje su nastanili, državnim organizacijama koje su stvorili, njihovu pokrštavanju i pozitivnim posljedicama koje je ono imalo na njihov daljnji društveni, politički i kulturni razvoj. Važno mjesto u tom razvoju imaju integracijski procesi kroz koje se ujedinjuje prostor i nad njim se ustaljuje narodno ime. Razvojni procesi kroz koje je prolazilo hrvatsko društvo rezultirali su društvenim i gospodarskim ustrojem, a organizacija političke vlasti pojavom narodne dinastije. Nastupi pojedinih njezinih članova odražavaju položaj hrvatske države i strane utjecaje na prilike u njoj, pa borba za vlast mimo uobičajenih standarda nije ni tu nepoznata, a posljedice su im bile dinastičke borbe. Hrvatske se zemlje kroz srednji vijek ne razvijaju jednako i u istim političkim granicama, pa je zbog toga nužno izložiti povijest i onih krajeva kojima je povijest bila drukčija, npr. Dubrovnika, Istre, pa i današnje Bosne i Hercegovine.
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama. 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 7. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 8. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 9. Steći potrebne
Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 − oko 1150). Povijest Hrvata, knj. I, Zagreb, 2015.
F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925. (reprint: 1990.), str. 177.-650.; I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985., str. 3.-85.; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997., str. 19-60.; Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine (ur. N. Klaić), Zagreb 1972. (odabrana poglavlja); S. Gunjača, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji: izvori (Analiza i kritika), sv. 1-2, Zagreb 1973.; M. Matijević-Sokol, “Krsni zdenac Hrvata: paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava”, Croatica Christiana periodica 31 (2007) 59: 1-31.; M. Matijević-Sokol i V. Sokol, Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira, Zagreb 2005.; I. Majnarić, “Papa i svjetovni vladar na izmaku karolinškog doba. Primjer splitskih sinoda dvadesetih godina 10. stoljeća”, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 28 (2010): 5-16.; N. Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni)
2. Završni ispit – pismeni i usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 10% (izlaganje)
kolokvij – 60%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
pismeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi -koeficijent-opterećenja studenata UDIO OCJENE (%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 1.68 60
Seminarsko izlaganje 0.28 10
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit)
4 100
Ciljevi: Steći akademsko znanje iz povijesti hrvatskoga prostora u ranom srednjem vijeku kad su postavljeni temelji hrvatskoj državi, društvu, kulturi, crkvenom životu. Sadržaj: Da bi se postignuo predviđeni cilj, nužno je da kolegij obuhvati sve one tematske cjeline kroz koje se odražava razvoj hrvatske države i društva sa svim pratećim povijesnim procesima. Stoga je prijeko potrebno da se tijekom realizacije nastavnog procesa obrati pozornost na glavne teme u okviru kojih bi se govorilo o pitanju doseljenja Hrvata, zemljama koje su nastanili, državnim organizacijama koje su stvorili, njihovu pokrštavanju i pozitivnim posljedicama koje je ono imalo na njihov daljnji društveni, politički i kulturni razvoj. Važno mjesto u tom razvoju imaju integracijski procesi kroz koje se ujedinjuje prostor i nad njim se ustaljuje narodno ime. Razvojni procesi kroz koje je prolazilo hrvatsko društvo rezultirali su društvenim i gospodarskim ustrojem, a organizacija političke vlasti pojavom narodne dinastije. Nastupi pojedinih njezinih članova odražavaju položaj hrvatske države i strane utjecaje na prilike u njoj, pa borba za vlast mimo uobičajenih standarda nije ni tu nepoznata, a posljedice su im bile dinastičke borbe. Hrvatske se zemlje kroz srednji vijek ne razvijaju jednako i u istim političkim granicama, pa je zbog toga nužno izložiti povijest i onih krajeva kojima je povijest bila drukčija, npr. Dubrovnika, Istre, pa i današnje Bosne i Hercegovine.
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti. 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama. 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 7. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 8. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 9. Steći potrebne
Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550 − oko 1150). Povijest Hrvata, knj. I, Zagreb, 2015.
F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1925. (reprint: 1990.), str. 177.-650.; I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985., str. 3.-85.; T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997., str. 19-60.; Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine (ur. N. Klaić), Zagreb 1972. (odabrana poglavlja); S. Gunjača, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji: izvori (Analiza i kritika), sv. 1-2, Zagreb 1973.; M. Matijević-Sokol, “Krsni zdenac Hrvata: paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava”, Croatica Christiana periodica 31 (2007) 59: 1-31.; M. Matijević-Sokol i V. Sokol, Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira, Zagreb 2005.; I. Majnarić, “Papa i svjetovni vladar na izmaku karolinškog doba. Primjer splitskih sinoda dvadesetih godina 10. stoljeća”, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 28 (2010): 5-16.; N. Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni)
2. Završni ispit – pismeni i usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 10% (izlaganje)
kolokvij – 60%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
pismeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi -koeficijent-opterećenja studenata UDIO OCJENE (%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 1.68 60
Seminarsko izlaganje 0.28 10
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit)
4 100