Analizirati utjecaj medija na standardni i razgovorni idiom hrvatskoga jezika. Kritički prosuditi društvene procese globalizacije i utjecaj na jezično-stilsko oblikovanje medijskih tekstova. Razlikovati jezično-stilska obilježja pojedinih medijskih oblika izražavanja. Identificirati temeljne pojmove iz medijskoga diskursa. Izdvojiti ulogu stlilskih sredstava u publicističko-novinarskom funkcionalnom stilu.

Hudeček, L., Mihaljević, M. Jezik medija. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2009.; Pranjković, I., „Temeljna načela jezične pravilnosti“, Kolo, 4 (1996), str. 5-12.;

Silić, J., Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb, 2006.; (odabrana poglavlja); Škarić, I. Temeljci suvremenoga govorništva. Školska knjiga. Zagreb. 2000. (odabrana poglavlja).

Hudeček, L. i dr: “Rječnik novinarskog žargona”, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2022.

Badurina, L., „Hrvatski jezik kao jezik javne komunikacije“, Dometi, 11 (2001) 1-4, str. 57-62.; Crystal, D., Language and the Internet, Cambridge University Press, Cambridge, 2001.; Horvat, M., Štebih-Golub, B., „Posljedice internacionalizacije u hrvatskome jeziku“, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 2010.; Hudeček, L. „Jezične značajke novinskih naslova“, u: Jagoda Granić (ur.), „Jezik i mediji – jedan jezik više svjetova“, HDPL, Zagreb – Split, 2006. str. 297-303.; Hudeček, L., Mihaljević, M., „Utjecaj publicističkoga funkcionalnog stila na standardni jezik“, u: Labaš, D. (ur.), „Novi mediji – nove tehnologije – novi moral“, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 2009. str. 121-135.; Kalogjera, D., „Jezične igre u novinskim naslovima“, u: Granić, J. (ur.), „Jezik i mediji – jedan jezik više svjetova“, HDPL, Zagreb-Split, 2006., str. 357-364.; Kuna, B., „Nove pojave u jeziku javne komunikacije“, Godišnjak Matice hrvatske Vinkovci, god. 20., str. 33-45.; Mihaljević, M., „Kako se na hrvatskome kaže WWW?“, Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. 2003.; Sapunar Knežević, A., Togonal, M., „Hrvatski jezični standard u jeziku javne komunikacije. Uloga medija u oblikovanju hrvatske jezične svijesti i kulture“, Medinali, Dubrovnik, 2012.;  Sapunar Knežević, A., Togonal, M., „Jezik i mediji. Trebaju li mediji biti čuvari hrvatskoga standardnog jezika?“, Peti hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova s Petog hrvatskog slavističkog kongresa održanog u Rijeci od 7. do 10. rujna 2010.), Rijeka, 2012. Jardas Duvnjak, Ivana. “Anglicizmi u sportskoj terminologiji u hrvatskom jeziku, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku , br. 1-2/2019, str. 185-194.

• redovno pohađanje nastave
• seminarsko izlaganje
• stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih aktivnosti

Kontinuirano vrednovanje studentskoga rada u obliku:

• nastavnih aktivnosti (kolokviji + seminarsko izlaganje)
• završni pisani ispit

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
Seminarsko izlaganje – max. 20 %;
kolokvij – max. 25 %; kolokvij – max. 25%
b) Završni ispit
pisani ispit – max. 30 %