Analizirati osnovne pojmove, teorije i modele etike interkulturalne
komunikacije. Izdvojiti glavne etičke modele koji pospješuju
komunikaciju u multikulturnim društvima. Kritički prosuđivati ulogu
medija u interkulturnoj komunikaciji i konstrukciji kulturnog
identiteta. Analizirati konflikte i barijere u interkulturalnoj
komunikaciji u kontekstu međureligijskog dijaloga. Analizirati odnos
kulturnih politika i razvoja demokracije.

Handbook of International and Intercultural Communication, (ed.) W. B.
Gudykunst, Bella Mody, Sage Publication, 2002 (odabrana poglavlja);
The Handbook of Communication Ethics, (ed.) G. Cheney et al.,
Routledge, New York and London, 2001. (odabrana poglavlja);
Komunikacija između kultura, (ur.) L. Samovar, R. E. Porter, E. R.
McDaniel, Naklada Slap, Jastrebarsko 2013; Hofstede G., Hofstede G.
J., Minkov M., Cultures and Organisations. Sofware of the Mind.
Intercultural Cooperation and Its Importance for Survival, McGrawHill,
New York 2010. Interkulturalna

Farbis, A., Etica della comunicazione, Carocci editore, Roma 2014; Fabris
A., Etica della comunicazione interculturale, Europress FTL, 2004; Hall,
E.T., The Silent Language, Anchor Book Editions, New York, 1990; Hall,
E. T., The Hidden Dimensions, Anchor Book Editions, New York 1990;
Bez predrasuda i stereotipa: interkulturalna komunikacijska kompetencija u
društvenom i političkom kontekstu¸ (ur.) Benjak M., Izdavački centar
Rijeka, Rijeka 2005; Piršl, E. (2001). Mesić, M. (2006), Multikulturalizam,
Zagreb: Školska knjiga; Drandić, D. (2012), Chen, G.M. i Starosta, W.J.
(2004), Communication among cultural diversities: A Dialogue.
International and Intercultural Communication Annual, 27, str. 3-16;

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i
prihvaćena pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – prezentacija seminara; dva kolokvija
(pismeni).
2. Završni ispit (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90-100%
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit (pismeni) – 30% ocjene