Kolegij
Studiji
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvoStudijska godina
1ISVU ID
186796ECTS
5
Ciljevi predmeta:
Upoznati studente s psihološkim procesima i ponašanjem u različitim
kulturama, kao i sličnostima i razlikama u ponašanju, te utvrđivanjem
univerzalnih i specifičnih sastavnica u ponašanju pojedinaca koji su
pripadnici različitih kultura.
Sadržaj predmeta:
Povijesni aspekti međukulturalne psihologije. Socijalizacija i identitet,
Spol rod i kultura,. Kultura i ličnost, Kultura i organizacijsko
ponašanje. Kultura i komunikacija. Kultura i masovni mediji, Kultura i
vodstvo (liderstvo), Sustavi vrijednosti u različitim kulturama.
Kultura i psihopatologija, Akulturacija i prilagodba, Kultura i opća
dobrobit.
Analizirati osnovne probleme vezane uz prilagodbu drugim
kulturama i stjecanje kulturalne kompetencije. Idenificirati važnost
kulturalnog konteksta u konceptualizaciji i istraživanjima sposobnosti,
ličnosti, motivacije i emocija, mentalnog zdravlja, cjeloživotnog
razvoja. Razviti osjetljivost na kulturalne razlike u razvoju pojedinaca.
Izdvojiti ulogu kulture u najvažnijim psihičkim osobinama i
procesima. Procijeniti primjenjivost najvažnijih psiholoških i
komunikacijskih teorija i koncepata iz međukulturalne perspektive.
Razlikovati prednosti i ograničenja standardne metodologije
psihologijskih istraživanja u kontekstu različitih kultura.
Goldstein, D.(2007). Cross-Cultural Explorations: Activities in Culture
and Psychology. Boston, Allyn & Bacon
Marušić, I. (2002). Suvremeni pristupi međukulturalnim
istraživanjima ličnosti, u: Društvena istraživanja, 11 (2002) 4-5, 533 –
551.; Mlačić, B., Globalno usporediva i kulturalno specifična
istraživanja u psihologiji ličnosti.
Bijela knjiga o međukulturnom dijalogu. „Živimo zajedno jednaki u
dostojanstvu“ (2011), Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje
Pittu, D. L.(2007). Understanding Cross-Cultural Psychology: Eastern
and Western Perspecives, Thousand Oaks, Sage,
Shiarev, E.(2006). Cross-Cultural Psychology: Critical Thinking and
Contemporary Applications, Boston, Allyn & Bacon.
Adlermn J. Gundersen, A. (2007). International Dimension of
Organisational Behavior Thomson South -Western
Campbell, R., Martin,C. R. & Fabos, B. )2017). Media & Culture: Mass
Communication in Digital Age. Tenth Edition. Mac Millan, Boston.
McManus, R.M. & Perruci, G. (2015). Understanding Leadirship: An
Arts and Humanities perspective 1st Edition. New York: Routledge
G. Samovar,A.,Porter,R.E., Mc Daniel, Sexton Roy, C. (2015),
Communication Between Cultures 9th Edition.Cengage Learning New
York.
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti (dva kolokvija i seminarsko
izlaganje)
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)
Nastavne aktivnosti – izrada i izlaganje seminarskoga rada,
Polaganje kolokvija
Polaganje pismenog završnog ispita.
Način stjecanja bodova: 1. nastavne aktivnosti – max. 70
bodova:; kolokvij – max. 30 bodova; kolokvij – max. 30
bodova; seminarski rad – max. 10 bodova; 2. završni ispit –
max. 30 bodova (minimum za prolaz je 50% točne riješenosti)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) –
90 do 100 bodova; vrlo dobar (4) – 80 do 89,90 bodova; dobar
(3) – 65 do 79,9 bodova; dovoljan (2) – 50 do 64,9 bodova;
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.5 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 1.05 | 10 |
| Kolokvij-međuispit | 1.05 | 30 |
| Kolokvij-međuispit | 0.35 | 30 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.95 | 70 |
| Završni ispit | 1.05 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Ciljevi predmeta:
Upoznati studente s psihološkim procesima i ponašanjem u različitim
kulturama, kao i sličnostima i razlikama u ponašanju, te utvrđivanjem
univerzalnih i specifičnih sastavnica u ponašanju pojedinaca koji su
pripadnici različitih kultura.
Sadržaj predmeta:
Povijesni aspekti međukulturalne psihologije. Socijalizacija i identitet,
Spol rod i kultura,. Kultura i ličnost, Kultura i organizacijsko
ponašanje. Kultura i komunikacija. Kultura i masovni mediji, Kultura i
vodstvo (liderstvo), Sustavi vrijednosti u različitim kulturama.
Kultura i psihopatologija, Akulturacija i prilagodba, Kultura i opća
dobrobit.
Analizirati osnovne probleme vezane uz prilagodbu drugim
kulturama i stjecanje kulturalne kompetencije. Idenificirati važnost
kulturalnog konteksta u konceptualizaciji i istraživanjima sposobnosti,
ličnosti, motivacije i emocija, mentalnog zdravlja, cjeloživotnog
razvoja. Razviti osjetljivost na kulturalne razlike u razvoju pojedinaca.
Izdvojiti ulogu kulture u najvažnijim psihičkim osobinama i
procesima. Procijeniti primjenjivost najvažnijih psiholoških i
komunikacijskih teorija i koncepata iz međukulturalne perspektive.
Razlikovati prednosti i ograničenja standardne metodologije
psihologijskih istraživanja u kontekstu različitih kultura.
Goldstein, D.(2007). Cross-Cultural Explorations: Activities in Culture
and Psychology. Boston, Allyn & Bacon
Marušić, I. (2002). Suvremeni pristupi međukulturalnim
istraživanjima ličnosti, u: Društvena istraživanja, 11 (2002) 4-5, 533 –
551.; Mlačić, B., Globalno usporediva i kulturalno specifična
istraživanja u psihologiji ličnosti.
Bijela knjiga o međukulturnom dijalogu. „Živimo zajedno jednaki u
dostojanstvu“ (2011), Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje
Pittu, D. L.(2007). Understanding Cross-Cultural Psychology: Eastern
and Western Perspecives, Thousand Oaks, Sage,
Shiarev, E.(2006). Cross-Cultural Psychology: Critical Thinking and
Contemporary Applications, Boston, Allyn & Bacon.
Adlermn J. Gundersen, A. (2007). International Dimension of
Organisational Behavior Thomson South -Western
Campbell, R., Martin,C. R. & Fabos, B. )2017). Media & Culture: Mass
Communication in Digital Age. Tenth Edition. Mac Millan, Boston.
McManus, R.M. & Perruci, G. (2015). Understanding Leadirship: An
Arts and Humanities perspective 1st Edition. New York: Routledge
G. Samovar,A.,Porter,R.E., Mc Daniel, Sexton Roy, C. (2015),
Communication Between Cultures 9th Edition.Cengage Learning New
York.
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti (dva kolokvija i seminarsko
izlaganje)
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)
Nastavne aktivnosti – izrada i izlaganje seminarskoga rada,
Polaganje kolokvija
Polaganje pismenog završnog ispita.
Način stjecanja bodova: 1. nastavne aktivnosti – max. 70
bodova:; kolokvij – max. 30 bodova; kolokvij – max. 30
bodova; seminarski rad – max. 10 bodova; 2. završni ispit –
max. 30 bodova (minimum za prolaz je 50% točne riješenosti)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) –
90 do 100 bodova; vrlo dobar (4) – 80 do 89,90 bodova; dobar
(3) – 65 do 79,9 bodova; dovoljan (2) – 50 do 64,9 bodova;
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.5 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 1.05 | 10 |
| Kolokvij-međuispit | 1.05 | 30 |
| Kolokvij-međuispit | 0.35 | 30 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.95 | 70 |
| Završni ispit | 1.05 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Ciljevi predmeta:
Upoznati studente s psihološkim procesima i ponašanjem u različitim
kulturama, kao i sličnostima i razlikama u ponašanju, te utvrđivanjem
univerzalnih i specifičnih sastavnica u ponašanju pojedinaca koji su
pripadnici različitih kultura.
Sadržaj predmeta:
Povijesni aspekti međukulturalne psihologije. Socijalizacija i identitet,
Spol rod i kultura,. Kultura i ličnost, Kultura i organizacijsko
ponašanje. Kultura i komunikacija. Kultura i masovni mediji, Kultura i
vodstvo (liderstvo), Sustavi vrijednosti u različitim kulturama.
Kultura i psihopatologija, Akulturacija i prilagodba, Kultura i opća
dobrobit.
Analizirati osnovne probleme vezane uz prilagodbu drugim
kulturama i stjecanje kulturalne kompetencije. Idenificirati važnost
kulturalnog konteksta u konceptualizaciji i istraživanjima sposobnosti,
ličnosti, motivacije i emocija, mentalnog zdravlja, cjeloživotnog
razvoja. Razviti osjetljivost na kulturalne razlike u razvoju pojedinaca.
Izdvojiti ulogu kulture u najvažnijim psihičkim osobinama i
procesima. Procijeniti primjenjivost najvažnijih psiholoških i
komunikacijskih teorija i koncepata iz međukulturalne perspektive.
Razlikovati prednosti i ograničenja standardne metodologije
psihologijskih istraživanja u kontekstu različitih kultura.
Goldstein, D.(2007). Cross-Cultural Explorations: Activities in Culture
and Psychology. Boston, Allyn & Bacon
Marušić, I. (2002). Suvremeni pristupi međukulturalnim
istraživanjima ličnosti, u: Društvena istraživanja, 11 (2002) 4-5, 533 –
551.; Mlačić, B., Globalno usporediva i kulturalno specifična
istraživanja u psihologiji ličnosti.
Bijela knjiga o međukulturnom dijalogu. „Živimo zajedno jednaki u
dostojanstvu“ (2011), Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje
Pittu, D. L.(2007). Understanding Cross-Cultural Psychology: Eastern
and Western Perspecives, Thousand Oaks, Sage,
Shiarev, E.(2006). Cross-Cultural Psychology: Critical Thinking and
Contemporary Applications, Boston, Allyn & Bacon.
Adlermn J. Gundersen, A. (2007). International Dimension of
Organisational Behavior Thomson South -Western
Campbell, R., Martin,C. R. & Fabos, B. )2017). Media & Culture: Mass
Communication in Digital Age. Tenth Edition. Mac Millan, Boston.
McManus, R.M. & Perruci, G. (2015). Understanding Leadirship: An
Arts and Humanities perspective 1st Edition. New York: Routledge
G. Samovar,A.,Porter,R.E., Mc Daniel, Sexton Roy, C. (2015),
Communication Between Cultures 9th Edition.Cengage Learning New
York.
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti (dva kolokvija i seminarsko
izlaganje)
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)
Nastavne aktivnosti – izrada i izlaganje seminarskoga rada,
Polaganje kolokvija
Polaganje pismenog završnog ispita.
Način stjecanja bodova: 1. nastavne aktivnosti – max. 70
bodova:; kolokvij – max. 30 bodova; kolokvij – max. 30
bodova; seminarski rad – max. 10 bodova; 2. završni ispit –
max. 30 bodova (minimum za prolaz je 50% točne riješenosti)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) –
90 do 100 bodova; vrlo dobar (4) – 80 do 89,90 bodova; dobar
(3) – 65 do 79,9 bodova; dovoljan (2) – 50 do 64,9 bodova;
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.5 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 1.05 | 10 |
| Kolokvij-međuispit | 1.05 | 30 |
| Kolokvij-međuispit | 0.35 | 30 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.95 | 70 |
| Završni ispit | 1.05 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |