Kritički prosuditi teorije međunarodne komunikacije u kontekstu
razvojne komunikacije. Analizirati utjecaj medijskih tokova i
kontratokova između razvijenih i nerazvijenih zemalja na društvenokulturalne
promjene. Kritički prosuditi ulogu novih medija u razvoju
međunarodne i razvojne komunikacije. Komentirati ulogu i značaj
međunarodne komunikacije u razvoju novog svjetskog poretka
informacije i komunikacije.

Daya Kishan Thussu, International Communication. Continuity and
Change, 3rd Edition, Bloomsburry Academic, 2019.; Cees Hamelink,
Global Communication, University of Amsterdam, 2014.

Mehdi Semati, New Frontiers in International Communication,
Rowman & Littlefield Publishers, 2004.; Silvia Cambié and Yang-May
Ooi, International communications strategy: developments in crossculturalcommunication,
PR, and social media, Kogan Page, 2009.;
.Daya Kishan Thussu, Des Freedman (edd.), War and the media.
Reporting Conflict 24/7, Sage, 2003.; Daya Kishan Thussu (ed.),
Internationalizing Media Studies, Routledge, 2009.; Serge Latouche,
Farewell to Growth, Polity Press, 2010.; Naomi Klein, Doktrina šoka,
V.B.Z., 2008.; Naomi Klein, No logo. Bez prostora, bez izbora, bez
posla, bez logotipa, 2002.; Naomi Klein, Ovo mijenja sve. Kapitalizam
protiv klime, V.B.Z., 2015.; Noam Chomsky, Globalno nezadovoljstvo,
Ljevak, 2018.; Noam Chomsky, O zapadnjačkom terorizmu, Ljevak,
2014.; Hanson, E. C, A History of International Communication
Studies, u: Denemark, R. (ur.) The International Studies Encyclopedia,
Oxford: Wiley-Blackwell, vol. 6, 3396. – 3417, 2010.;Gudykunst, W. B.,
Mody, B. (ur.), Handbook of International and Intercultural
Communication, Sage, 2002.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
Seminarski rad i izlaganje
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na
nastavi i na dva kolokvija

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
1. a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 1) Seminarsko izlaganje
– max. 10 bodova 2) 1. kolokvij – max. 30 bodova 3) 2.
kolokvij – max. 30 bodovab) Završni ispit – 30% ocjene 4)
Usmeni ispit – max. 30 bodova