Prezentirati tijek razvoja integriranih medijskih redakcija. Analizirati temeljne postavke modela medijske konvergencije. Kritički prosuditi propuste i etičke prijepore modela integriranih medijskih sadržaja. Kreirati multimedijalnu medijsku objavu.

Perišin Tena, Škaljac Gordana, Uloga deska u organizaciji informativnog programa televizijske kuće, Medianali, 3 (2009) 5, str. 203-228.;  Garcia Aviles Jose Alberto, Carvajal Miquel, Integrated and Cross-Media Newsroom Convergence, Convergence, 14 (2008) 2, str. 221-239, 2008.; Deuze, M., What is Multimedia Journalism?, Journalism Studies, 5 (2004) 2, str. 139-152.; Jenkins, H., Convergence Culture, Where old and New Media Collide, New York, 2006. Grmuša, T. i Prelog, L. (2020). Uloga novih tehnologija u borbi protiv lažnih vijesti – iskustva i izazovi hrvatskih medijskih organizacija. Medijske studije, 11 (22), 62-80.Prašović Gadžo, S.(2022). „Utjecaj i značaj konvergencije medija na promociju i popularizaciju sportskih sadržaja“. South Eastern European Journal of Communication. Vol. 4. Br. 2. Str. 75-89; Sparviero, S., Peil, C. and Balbi, G. (2017) Media Convergence and Deconvergence. Palgrave Macmillan, Cham.

Davies N., Flath Earth News, poglavlje Workers (str. 49-74), Vintage Books, London, 2009.; Esser, F., Editorial Structures and Work Principles in British and German Newsrooms, European Journal of Communication, Vol. 13 (1998) 3, str. 375-405.; Gavranović, A., Mediji, mitovi i stvarnost, Sveučilišna knjižara, 2009.; Car, V., Konvergirani javni medijski servis, Politička misao, 44(2007) 2, str. 113-127. Jensen, K. B., (2022). Media Convergence. The Three Degrees of Network, Mass, and Interpersonal Communication. Routledge.; Vobič, Igor (2009): Newsroom Convergence inSlovenia: Newswork Environments of the Media Organizations Delo and Žurnal media,Medijska istraživanja, 15 (2009) 1, str. 5-26.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje.

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) Seminarsko izlaganje – max. 20 %;

2) 1. kolokvij – max. 25 %;

3) 2. kolokvij – max. 25 %;

1. b) Završni ispit

4) Usmeni ispit – max. 30 % (zaprolaz je nužno točno odgovoritina 50 % postavljenih pitanja).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50-64,9 %

dobar (3) – 65-79,9 %

vrlo dobar (4) – 80-89,9 %

izvrstan (5) – 90-100