Definirati i opisati narav socijalnog nauka Crkve. Nabrojati temeljna načela socijalnog nauka Crkve. Definirati čovjeka kao društveno biće, a obitelj kao temeljnu stanicu društva. Interpretirati odnose Crkve i društva, Crkve i
politike, te Crkve i okoliša.

1. M. Valković (ur. i napisao uvod), Socijalni dokumenti Crkve. Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, Zagreb, 1991. (uključivo i Centesimus annus), str. V-XXXVI (odabrani tekstovi);
2. Papinsko vijeće „Iustitia et pax“, Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja);
3. M. Valković, Društveni nauk Crkve: narav, aktualnost i problematika, u: Bogoslovska smotra, 62 (1992.) 1-2, str. 8-22.;
4. J. Höffner, Kršćanski socijalni nauk, Zagreb 2005. (odabrana poglavlja);
5. Š. Marasović, Porijeklo i sadržaj pojma »solidarnost«, u: Bogoslovska smotra, 74 (2004.) 2, str. 353-376.;
6. M. Valković, Civilno društvo izazov za državu i Crkvu, Zagreb, 2000.;
7. J. Grbac, Graditelji Kraljevstva. Teologija rada II. vatikanskog sabora, Rijeka, 1996. (odabrani tekstovi);
8. S. Baloban-G. Črpić (ur.), Ljubav u istini u društvenim pitanjima, Zagreb, 2012. (odabrani tekstovi);
9. Franjo (2015.). Hvaljen budi (Laudato si’). Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (odabrana poglavlja);
10. Franjo (2020.). Fratelli tutti. Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (odabrana poglavlja);

11. Franjo (2023.). Laudate Deum. Apostolska pobudnica o klimatskoj krizi. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. (odabrana poglavlja).

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 60% nastave).

Vrednovanje studentskog rada kroz završni ispit (pismeni).

Vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ocjene:
dovoljan (2) 50-64% bodova
dobar (3) 65-79% bodova
vrlo dobar (4) 80-89% bodova
izvrstan (5) 90% i više bodova