Kolegij
Studiji
Program za stjecanje kompetencija nastavnikaStudijska godina
1ISVU ID
182461ECTS
5
Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskihkoncepata u odgojno obrazovnoj djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elementepedagogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno- obrazovnoj praksi. Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse studenti će usvojenim znanjem znatikvalitetno organizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika radauvjetuje promjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno- obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnih vrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda i sredstava u praksi odgajanja;ostvarivanje uključenosti svih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanje moralne inteligencije i moralnihosobina.
1. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-obrazovnim pitanjima. 2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u istraživanju odgoja i obrazovanja 3. Primijeniti koncept i/ili model u identificiranju i rješavanjuproblema na razini odgojno-obrazovne prakse.
4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica tijekom nastavnog procesa.
5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti u istraživanjima odgoja i obrazovanja.
- N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje naobrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;
2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012., 101- 109.;
3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa, 2001.;metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007. (odabrani dijelovi);
4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije (drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani dijelovi);
5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021). Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život, 76 (2), 185-201.
6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The Bioecological Model of Human Development. In R. M. Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child psychology: Theoretical models of human development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley & Sons, Inc.
- European Commission /EACEA/ Eurydice (2012). Developing Key Competences at School in Europe: Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice Report. Luxembourg: Publications Office of the European Union.; Keeley, B.(2009). Ljudski kapital. Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjeneu Finskoj. Zagreb: Školska knjiga
- Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
- Nastavne aktivnosti: kolokviji (međuispiti)
- Završni ispit: Usmeni
Brojčana ljestvica ocjenjivanja: nedovoljan (1) – 0-49,9 % dovoljan (2) – 50–64,9 % dobar (3) – 65–79,9 % vrlo dobar (4) – 80–89,9 % izvrstan (5) – 90-100 % Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
b) Završni ispit – 30% ocjene 1) Usmeni. |
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijentopterećenja studenata | UDIOOCJENE(%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 3,5 | 70 |
| Završni ispit | 1,5 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
5 |
100 |
Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskihkoncepata u odgojno obrazovnoj djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elementepedagogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno- obrazovnoj praksi. Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse studenti će usvojenim znanjem znatikvalitetno organizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika radauvjetuje promjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno- obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnih vrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda i sredstava u praksi odgajanja;ostvarivanje uključenosti svih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanje moralne inteligencije i moralnihosobina.
1. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-obrazovnim pitanjima. 2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u istraživanju odgoja i obrazovanja 3. Primijeniti koncept i/ili model u identificiranju i rješavanjuproblema na razini odgojno-obrazovne prakse.
4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica tijekom nastavnog procesa.
5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti u istraživanjima odgoja i obrazovanja.
- N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje naobrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;
2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012., 101- 109.;
3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa, 2001.;metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007. (odabrani dijelovi);
4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije (drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani dijelovi);
5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021). Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život, 76 (2), 185-201.
6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The Bioecological Model of Human Development. In R. M. Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child psychology: Theoretical models of human development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley & Sons, Inc.
- European Commission /EACEA/ Eurydice (2012). Developing Key Competences at School in Europe: Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice Report. Luxembourg: Publications Office of the European Union.; Keeley, B.(2009). Ljudski kapital. Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjeneu Finskoj. Zagreb: Školska knjiga
- Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
- Nastavne aktivnosti: kolokviji (međuispiti)
- Završni ispit: Usmeni
Brojčana ljestvica ocjenjivanja: nedovoljan (1) – 0-49,9 % dovoljan (2) – 50–64,9 % dobar (3) – 65–79,9 % vrlo dobar (4) – 80–89,9 % izvrstan (5) – 90-100 % Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
b) Završni ispit – 30% ocjene 1) Usmeni. |
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijentopterećenja studenata | UDIOOCJENE(%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 3,5 | 70 |
| Završni ispit | 1,5 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
5 |
100 |
Cilj kolegija je osposobiti studente za primjenu teorijskih koncepata u istraživanju odgoja i obrazovanja i primjenu teorijskihkoncepata u odgojno obrazovnoj djelatnosti. Kroz obradu teorija znanosti o odgoju student će uspješno povezivati elementepedagogijske teorije i pedagoške prakse te kvalitetno znati primijeniti usvojena znanja u neposrednoj odgojno- obrazovnoj praksi. Definirajući ulogu i važnost odnosa pedagogijske teorije i pedagoške prakse studenti će usvojenim znanjem znatikvalitetno organizirati i izvoditi nastavu na razini odgojno-obrazovne ustanove. Primjena suvremenih metoda i oblika radauvjetuje promjene u kurikulumskom planiranju i programiranju na općoj i predmetnoj razini. U kolegiju će se raditi na slijedećim sadržajnim strukturama: vrijednosti i ciljevi odgoja i obrazovanja; vrijednosti odgojno- obrazovnih područja (intelektualnog, moralnog, radnog, tjelesnog, demokratskog, odgoja i obrazovanja za ljudska prava, i dr.); realizacija odgojno-obrazovnih vrijednosti/ciljeva u odgojno-obrazovnim situacijama (obitelj, predškolske ustanove, škole, mediji, vršnjaci, slobodno vrijeme); metode i sredstva ostvarenja moralnog odgoja i obrazovanja; razmatranje učinkovitosti primjene odgojno-obrazovnih ciljeva i vrijednosti; razmatranje učinkovitosti primjene metoda i sredstava u praksi odgajanja;ostvarivanje uključenosti svih u odgoj i obrazovanje (inkluzivno obrazovanje); razvijanje moralne inteligencije i moralnihosobina.
1. Analizirati i kritički raspravljati o suvremenim odgojno-obrazovnim pitanjima. 2. Primijeniti valjani teorijski okvir, koncept i/ili model u istraživanju odgoja i obrazovanja 3. Primijeniti koncept i/ili model u identificiranju i rješavanjuproblema na razini odgojno-obrazovne prakse.
4. Izvršavati složene zadatke na temelju zadanih smjernica tijekom nastavnog procesa.
5. Znati pravila etičke i društvene odgovornosti u istraživanjima odgoja i obrazovanja.
- N. Pastuović. Obrazovanje i razvoj. Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje naobrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012.;
2. M. Karamatić Brčić. „Implementacija i provedba inkluzivnog odgoja i obrazovanja u sustavu redovnih škola“. Magistra Iadertina, Vol. 7 No. 1. Zadar: Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, 2012., 101- 109.;
3. E. Konig i P. Zedler. Teorije znanosti o odgoju: uvod u osnove, metode i praktičnu primjenu, Zagreb, Educa, 2001.;metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Zavod za pedagogiju: Školska knjiga, 2007. (odabrani dijelovi);
4. Lukaš, M. i Mušanović, M. (2020) Osnove pedagogije (drugo dopunjeno izdanje). Alfa: Osijek. (odabrani dijelovi);
5. Brković, V., Bušljeta Kardum, R. i Mališa, S. (2021). Odgoj za vrijednosti u okvirima kurikula predmeta društveno-humanističkoga područja. Obnovljeni Život, 76 (2), 185-201.
6. Bronfenbrenner, U., i Morris, P. A. (2006). The Bioecological Model of Human Development. In R. M. Lerner & W. Damon (Eds.), Handbook of child psychology: Theoretical models of human development (6th ed., pp. 793–828). John Wiley & Sons, Inc.
- European Commission /EACEA/ Eurydice (2012). Developing Key Competences at School in Europe: Challenges and Opportunities for Policy. Eurydice Report. Luxembourg: Publications Office of the European Union.; Keeley, B.(2009). Ljudski kapital. Zagreb: Educa.; . Sahlberg. Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjeneu Finskoj. Zagreb: Školska knjiga
- Livazović, G. (2018). Uvod u pedagogiju slobodnoga vremena. Filozofsku fakultet u Osijeku: Osijek
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
- Nastavne aktivnosti: kolokviji (međuispiti)
- Završni ispit: Usmeni
Brojčana ljestvica ocjenjivanja: nedovoljan (1) – 0-49,9 % dovoljan (2) – 50–64,9 % dobar (3) – 65–79,9 % vrlo dobar (4) – 80–89,9 % izvrstan (5) – 90-100 % Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
b) Završni ispit – 30% ocjene 1) Usmeni. |
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijentopterećenja studenata | UDIOOCJENE(%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 1,15 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 3,5 | 70 |
| Završni ispit | 1,5 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) |
5 |
100 |