Kolegij
Studiji
SestrinstvoSestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
199195ECTS
5
Cilj: upoznati studente s osnovnim pojmovima stresa/psihološke krize, postupcima za prepoznavanje psihičkih stresnih situacija kroz suvremene dijagnostičke kriterije te ih upoznati s mogućim terapijskim i ostalim
intervencijama u psihološkim kriznim situacijama.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s pojmovima stresa, psihičke traume i krize. Govoriti će se o akutnom stresnom poremećaju, posttraumatskom stresnom poremećaju, poremećaju prilagodbe kao i
diferencijalno dijagnostičkim karakteristikama ostalih anksioznih stanja. Studenti će se upoznati sa stresnim i traumatskim događajima, njihovim posljedicama, psihoterapijskim i psihofarmakoterapijskim postupcima u
kriznim situacijama. Bit će govora: o kriznim događajima i krizi kao psihološkim stanjem; podršci u stanju stresa, traume, i tijekom procesa tugovanja; komunikaciji u kriznim situacijama kao i specifičnosti rada s
različitim populacijama (djeca, mladi, stariji, itd.).
1. Analizirati psihičku krizu i stres. 2. Razlikovati psihološku krizu od ostalih
stanja koja imaju sličnu simptomatologiju. 3. Primijeniti terapijske postupke u
kriznim intervencijama. 4. Opisati preventivne programe. 5. Objasniti stresne
traumatske događaje i njihove posljedice. 6. Opisati specifičnosti rada u
kriznim situacijama. 7. Opisati specifičnosti komunikacije u kriznim
situacijama s različitim populacijama.
Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Svjetska zdravstvena organizacija. Međunarodna klasifikacija bolesti 10
revizija. Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
Begić D. Anksiozni poremećaji, poremećaji vezani uz stres, disocijativni i
somatoformni poremećaji, u: Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb,
2014.
Begić D. Psihičko zdravlje i bolest – kako ih razlikovati, u: Psihopatologija,
Medicinska naklada, Zagreb, 2014.
Najnoviji relevantni članci objavljeni iz područja.
1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
2. Uredno izvršene seminarske obaveze
3. Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim
opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad
2. Završni ispit (pismeni)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne
ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.4 | 0 |
| Seminarski rad | 1.1 | 30 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.5 | 30 |
| Završni ispit | 2.5 | 70 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Cilj: upoznati studente s osnovnim pojmovima stresa/psihološke krize, postupcima za prepoznavanje psihičkih stresnih situacija kroz suvremene dijagnostičke kriterije te ih upoznati s mogućim terapijskim i ostalim
intervencijama u psihološkim kriznim situacijama.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s pojmovima stresa, psihičke traume i krize. Govoriti će se o akutnom stresnom poremećaju, posttraumatskom stresnom poremećaju, poremećaju prilagodbe kao i
diferencijalno dijagnostičkim karakteristikama ostalih anksioznih stanja. Studenti će se upoznati sa stresnim i traumatskim događajima, njihovim posljedicama, psihoterapijskim i psihofarmakoterapijskim postupcima u
kriznim situacijama. Bit će govora: o kriznim događajima i krizi kao psihološkim stanjem; podršci u stanju stresa, traume, i tijekom procesa tugovanja; komunikaciji u kriznim situacijama kao i specifičnosti rada s
različitim populacijama (djeca, mladi, stariji, itd.).
1. Analizirati psihičku krizu i stres. 2. Razlikovati psihološku krizu od ostalih
stanja koja imaju sličnu simptomatologiju. 3. Primijeniti terapijske postupke u
kriznim intervencijama. 4. Opisati preventivne programe. 5. Objasniti stresne
traumatske događaje i njihove posljedice. 6. Opisati specifičnosti rada u
kriznim situacijama. 7. Opisati specifičnosti komunikacije u kriznim
situacijama s različitim populacijama.
Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Svjetska zdravstvena organizacija. Međunarodna klasifikacija bolesti 10
revizija. Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
Begić D. Anksiozni poremećaji, poremećaji vezani uz stres, disocijativni i
somatoformni poremećaji, u: Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb,
2014.
Begić D. Psihičko zdravlje i bolest – kako ih razlikovati, u: Psihopatologija,
Medicinska naklada, Zagreb, 2014.
Najnoviji relevantni članci objavljeni iz područja.
1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
2. Uredno izvršene seminarske obaveze
3. Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim
opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad
2. Završni ispit (pismeni)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne
ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.4 | 0 |
| Seminarski rad | 1.1 | 30 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.5 | 30 |
| Završni ispit | 2.5 | 70 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Cilj: upoznati studente s osnovnim pojmovima stresa/psihološke krize, postupcima za prepoznavanje psihičkih stresnih situacija kroz suvremene dijagnostičke kriterije te ih upoznati s mogućim terapijskim i ostalim
intervencijama u psihološkim kriznim situacijama.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s pojmovima stresa, psihičke traume i krize. Govoriti će se o akutnom stresnom poremećaju, posttraumatskom stresnom poremećaju, poremećaju prilagodbe kao i
diferencijalno dijagnostičkim karakteristikama ostalih anksioznih stanja. Studenti će se upoznati sa stresnim i traumatskim događajima, njihovim posljedicama, psihoterapijskim i psihofarmakoterapijskim postupcima u
kriznim situacijama. Bit će govora: o kriznim događajima i krizi kao psihološkim stanjem; podršci u stanju stresa, traume, i tijekom procesa tugovanja; komunikaciji u kriznim situacijama kao i specifičnosti rada s
različitim populacijama (djeca, mladi, stariji, itd.).
1. Analizirati psihičku krizu i stres. 2. Razlikovati psihološku krizu od ostalih
stanja koja imaju sličnu simptomatologiju. 3. Primijeniti terapijske postupke u
kriznim intervencijama. 4. Opisati preventivne programe. 5. Objasniti stresne
traumatske događaje i njihove posljedice. 6. Opisati specifičnosti rada u
kriznim situacijama. 7. Opisati specifičnosti komunikacije u kriznim
situacijama s različitim populacijama.
Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Svjetska zdravstvena organizacija. Međunarodna klasifikacija bolesti 10
revizija. Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
Begić D. Anksiozni poremećaji, poremećaji vezani uz stres, disocijativni i
somatoformni poremećaji, u: Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb,
2014.
Begić D. Psihičko zdravlje i bolest – kako ih razlikovati, u: Psihopatologija,
Medicinska naklada, Zagreb, 2014.
Najnoviji relevantni članci objavljeni iz područja.
1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
2. Uredno izvršene seminarske obaveze
3. Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim
opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad
2. Završni ispit (pismeni)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne
ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.4 | 0 |
| Seminarski rad | 1.1 | 30 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.5 | 30 |
| Završni ispit | 2.5 | 70 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |