Kolegij
Studiji
SestrinstvoSestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
199194ECTS
5
Cilj: upoznati studente s oblicima umiranja i povijesnim shvaćanjima smrti te različitim pogledima na smrt: filozofskim, religioznim, društvenim, kao i temeljnim suvremenim raspravama o umiranju i smrti.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s pitanjem ljudske konačnosti i pitanjem smrti kao egzistencijalnim problemima. Upoznat će se s oblicima smrti (nasilna smrt, tortura, ubijanje dobra i poželjna smrt, itd.) te filozofskim, društvenim i religioznim pogledima na smrt. Raspravljat će se o povijesnim promjenama ophođenja sa smrću i umiranjem, te o smrti u književnosti, filmu i filozofiji.
1. Razlikovati različite pristupe umiranju i smrti. 2. Opisati glavne povijesne promjene u shvaćanjima smrti. 3. Interpretirati filozofske, religiozne, društvene i suvremene rasprave o umiranju i smrti. 4. Objasniti razloge suvremenih rasprava o umiranju i smrti. 5. Razlikovati područja i pristupe koji se bave ljudskom kontingencijom.
1. Platon, Fedon, (preveo i priredio Jure Zovko), Jurčić, Zagreb 2010. 2. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985., §§ 46 – 53. 3. Elisabeth Kubler-Ross, Razgovori s umirućima, oko tri ujutro, 1997. 4. Romano Guardini, Posljednje stvari, KS, Zagreb, 2002. 5. Simon Critchley, Knjiga mrtvih filozofa, Ljevak, Zagreb, 2010. 6. Anselm Grün, Što dolazi nakon smrti? Umijeće življenja i umiranja, KS, Zagreb, 2011. |
- Ante Vučković, Smislenost smrti, Crkva u svijetu, 33 (1998), br. 1, str. 30-52
- Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 60% nastave)
- Uredno izvršene seminarske obaveze
- Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada: 1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad 2. Završni ispit (pismeni) |
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
dovoljan (2) 50-64% bodova
dobar (3) 65-79% bodova
vrlo dobar (4) 80-89% bodova
izvrstan (5) 90% i više bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1 | 10 |
| Seminarski rad | 1 | 20 |
| Seminarsko izlaganje | 0.5 | 20 |
| Domaća zadaća | 0.5 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 3 | 70 |
| Završni ispit | 2 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Cilj: upoznati studente s oblicima umiranja i povijesnim shvaćanjima smrti te različitim pogledima na smrt: filozofskim, religioznim, društvenim, kao i temeljnim suvremenim raspravama o umiranju i smrti.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s pitanjem ljudske konačnosti i pitanjem smrti kao egzistencijalnim problemima. Upoznat će se s oblicima smrti (nasilna smrt, tortura, ubijanje dobra i poželjna smrt, itd.) te filozofskim, društvenim i religioznim pogledima na smrt. Raspravljat će se o povijesnim promjenama ophođenja sa smrću i umiranjem, te o smrti u književnosti, filmu i filozofiji.
1. Razlikovati različite pristupe umiranju i smrti. 2. Opisati glavne povijesne promjene u shvaćanjima smrti. 3. Interpretirati filozofske, religiozne, društvene i suvremene rasprave o umiranju i smrti. 4. Objasniti razloge suvremenih rasprava o umiranju i smrti. 5. Razlikovati područja i pristupe koji se bave ljudskom kontingencijom.
1. Platon, Fedon, (preveo i priredio Jure Zovko), Jurčić, Zagreb 2010. 2. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985., §§ 46 – 53. 3. Elisabeth Kubler-Ross, Razgovori s umirućima, oko tri ujutro, 1997. 4. Romano Guardini, Posljednje stvari, KS, Zagreb, 2002. 5. Simon Critchley, Knjiga mrtvih filozofa, Ljevak, Zagreb, 2010. 6. Anselm Grün, Što dolazi nakon smrti? Umijeće življenja i umiranja, KS, Zagreb, 2011. |
- Ante Vučković, Smislenost smrti, Crkva u svijetu, 33 (1998), br. 1, str. 30-52
- Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 60% nastave)
- Uredno izvršene seminarske obaveze
- Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada: 1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad 2. Završni ispit (pismeni) |
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
dovoljan (2) 50-64% bodova
dobar (3) 65-79% bodova
vrlo dobar (4) 80-89% bodova
izvrstan (5) 90% i više bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1 | 10 |
| Seminarski rad | 1 | 20 |
| Seminarsko izlaganje | 0.5 | 20 |
| Domaća zadaća | 0.5 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 3 | 70 |
| Završni ispit | 2 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Cilj: upoznati studente s oblicima umiranja i povijesnim shvaćanjima smrti te različitim pogledima na smrt: filozofskim, religioznim, društvenim, kao i temeljnim suvremenim raspravama o umiranju i smrti.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s pitanjem ljudske konačnosti i pitanjem smrti kao egzistencijalnim problemima. Upoznat će se s oblicima smrti (nasilna smrt, tortura, ubijanje dobra i poželjna smrt, itd.) te filozofskim, društvenim i religioznim pogledima na smrt. Raspravljat će se o povijesnim promjenama ophođenja sa smrću i umiranjem, te o smrti u književnosti, filmu i filozofiji.
1. Razlikovati različite pristupe umiranju i smrti. 2. Opisati glavne povijesne promjene u shvaćanjima smrti. 3. Interpretirati filozofske, religiozne, društvene i suvremene rasprave o umiranju i smrti. 4. Objasniti razloge suvremenih rasprava o umiranju i smrti. 5. Razlikovati područja i pristupe koji se bave ljudskom kontingencijom.
1. Platon, Fedon, (preveo i priredio Jure Zovko), Jurčić, Zagreb 2010. 2. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985., §§ 46 – 53. 3. Elisabeth Kubler-Ross, Razgovori s umirućima, oko tri ujutro, 1997. 4. Romano Guardini, Posljednje stvari, KS, Zagreb, 2002. 5. Simon Critchley, Knjiga mrtvih filozofa, Ljevak, Zagreb, 2010. 6. Anselm Grün, Što dolazi nakon smrti? Umijeće življenja i umiranja, KS, Zagreb, 2011. |
- Ante Vučković, Smislenost smrti, Crkva u svijetu, 33 (1998), br. 1, str. 30-52
- Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 60% nastave)
- Uredno izvršene seminarske obaveze
- Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada: 1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad 2. Završni ispit (pismeni) |
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
dovoljan (2) 50-64% bodova
dobar (3) 65-79% bodova
vrlo dobar (4) 80-89% bodova
izvrstan (5) 90% i više bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1 | 10 |
| Seminarski rad | 1 | 20 |
| Seminarsko izlaganje | 0.5 | 20 |
| Domaća zadaća | 0.5 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 3 | 70 |
| Završni ispit | 2 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |