Kolegij
Studiji
SestrinstvoSestrinstvo
Studijska godina
2ISVU ID
223908ECTS
2
Cilj: upoznati studente sa osnovama duhovne skrbi te ih osposobiti da na vrijeme prepoznaju i odgovore na duhovne potrebe pacijenata. Predmet će pokriti europske ključne kompetencije medicinskih sestara i primalja u pružanju duhovne skrbi.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s ključnim europskim kompetencijama medicinskih sestara/medicinskih tehničara i primalja, u pružanju duhovne skrbi. Raspravit će se o antropološkim obilježjima čovjeka koja su preduvjet za duhovnu skrb u sestrinstvu, a koja je sastavni element sestrinske skrbi. Studenti će se upoznati s interpersonalnima aspektima duhovne skrbi. Upoznat će se i s instrumentima za evaluaciju duhovnih potreba i pruženog odgovora (FICA) te modelima i smjernicama koje se koriste kod procjene i planiranja duhovne skrbi.
1. Objasniti položaj duhovnosti u odnosu na ljudsku narav. 2. Analizirati važnost duhovne skrbi unutar holističkog pristupa u zdravstvenoj njezi. 3. Planirati duhovnu skrb. 4. Prepoznati povezanost duhovnih potreba s kvalitetom života. 5. Primijeniti instrumente za evaluaciju duhovnih potreba.
Živković, I., Vuletić, S. Posljednji trenutci prije vječnosti. Teološkobioetički naglasci shvaćanja smrti i psihološko-duhovne intervencije namijenjene umirućima i ožalošćenima. HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, 2016. (odabrana poglavlja)
Vuletić, S., Juranić, B., Mikšić, Š., Rakošec, Ž. Palijativna skrb i medicinsko-duhovne potrebe terminalnih bolesnika, Bogoslovska smotra, 2014, 84(4):881-906.
Boughey, W. McSherry, J. Attard, Enhancing Nurses’ and Midwives’ Competence in Providing Spiritual Care: Through Innovative Education and Compassionate Care, Springer Verlag, 2021. (odabrana poglavlja)
Timmins F, Caldeira S. Spirituality in healthcare: Perspectives for Innovative Practice, Springer Publishers, 2019.
Haugan G. Meaning-in-life in nursing-home patients: a valuable approach for enhancing psychological and physical well-being? Journal
of Clinical Nursing, 2014, 23(13- 14): 1830-1844.
Bush T, Bruni N. Spiritual care as a dimension of holistic care: a relational interpretation. International Journal of Palliative Nursing, 2008. 14;11:539-545
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje kroz sudjelovanje u raspravama i u obliku pismenih sažetaka seminarskih tema i pisanja seminarskoga rada
Ocjena iz predmeta se sastoji od:
– nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, seminar, vježbe) i završnog ispita sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski radovi (30%)
2. Završni ispit (video projekt) (70%)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova
Cilj: upoznati studente sa osnovama duhovne skrbi te ih osposobiti da na vrijeme prepoznaju i odgovore na duhovne potrebe pacijenata. Predmet će pokriti europske ključne kompetencije medicinskih sestara i primalja u pružanju duhovne skrbi.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s ključnim europskim kompetencijama medicinskih sestara/medicinskih tehničara i primalja, u pružanju duhovne skrbi. Raspravit će se o antropološkim obilježjima čovjeka koja su preduvjet za duhovnu skrb u sestrinstvu, a koja je sastavni element sestrinske skrbi. Studenti će se upoznati s interpersonalnima aspektima duhovne skrbi. Upoznat će se i s instrumentima za evaluaciju duhovnih potreba i pruženog odgovora (FICA) te modelima i smjernicama koje se koriste kod procjene i planiranja duhovne skrbi.
1. Objasniti položaj duhovnosti u odnosu na ljudsku narav. 2. Analizirati važnost duhovne skrbi unutar holističkog pristupa u zdravstvenoj njezi. 3. Planirati duhovnu skrb. 4. Prepoznati povezanost duhovnih potreba s kvalitetom života. 5. Primijeniti instrumente za evaluaciju duhovnih potreba.
Živković, I., Vuletić, S. Posljednji trenutci prije vječnosti. Teološkobioetički naglasci shvaćanja smrti i psihološko-duhovne intervencije namijenjene umirućima i ožalošćenima. HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, 2016. (odabrana poglavlja)
Vuletić, S., Juranić, B., Mikšić, Š., Rakošec, Ž. Palijativna skrb i medicinsko-duhovne potrebe terminalnih bolesnika, Bogoslovska smotra, 2014, 84(4):881-906.
Boughey, W. McSherry, J. Attard, Enhancing Nurses’ and Midwives’ Competence in Providing Spiritual Care: Through Innovative Education and Compassionate Care, Springer Verlag, 2021. (odabrana poglavlja)
Timmins F, Caldeira S. Spirituality in healthcare: Perspectives for Innovative Practice, Springer Publishers, 2019.
Haugan G. Meaning-in-life in nursing-home patients: a valuable approach for enhancing psychological and physical well-being? Journal
of Clinical Nursing, 2014, 23(13- 14): 1830-1844.
Bush T, Bruni N. Spiritual care as a dimension of holistic care: a relational interpretation. International Journal of Palliative Nursing, 2008. 14;11:539-545
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje kroz sudjelovanje u raspravama i u obliku pismenih sažetaka seminarskih tema i pisanja seminarskoga rada
Ocjena iz predmeta se sastoji od:
– nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, seminar, vježbe) i završnog ispita sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski radovi (30%)
2. Završni ispit (video projekt) (70%)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova
Cilj: upoznati studente sa osnovama duhovne skrbi te ih osposobiti da na vrijeme prepoznaju i odgovore na duhovne potrebe pacijenata. Predmet će pokriti europske ključne kompetencije medicinskih sestara i primalja u pružanju duhovne skrbi.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s ključnim europskim kompetencijama medicinskih sestara/medicinskih tehničara i primalja, u pružanju duhovne skrbi. Raspravit će se o antropološkim obilježjima čovjeka koja su preduvjet za duhovnu skrb u sestrinstvu, a koja je sastavni element sestrinske skrbi. Studenti će se upoznati s interpersonalnima aspektima duhovne skrbi. Upoznat će se i s instrumentima za evaluaciju duhovnih potreba i pruženog odgovora (FICA) te modelima i smjernicama koje se koriste kod procjene i planiranja duhovne skrbi.
1. Objasniti položaj duhovnosti u odnosu na ljudsku narav. 2. Analizirati važnost duhovne skrbi unutar holističkog pristupa u zdravstvenoj njezi. 3. Planirati duhovnu skrb. 4. Prepoznati povezanost duhovnih potreba s kvalitetom života. 5. Primijeniti instrumente za evaluaciju duhovnih potreba.
Živković, I., Vuletić, S. Posljednji trenutci prije vječnosti. Teološkobioetički naglasci shvaćanja smrti i psihološko-duhovne intervencije namijenjene umirućima i ožalošćenima. HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, 2016. (odabrana poglavlja)
Vuletić, S., Juranić, B., Mikšić, Š., Rakošec, Ž. Palijativna skrb i medicinsko-duhovne potrebe terminalnih bolesnika, Bogoslovska smotra, 2014, 84(4):881-906.
Boughey, W. McSherry, J. Attard, Enhancing Nurses’ and Midwives’ Competence in Providing Spiritual Care: Through Innovative Education and Compassionate Care, Springer Verlag, 2021. (odabrana poglavlja)
Timmins F, Caldeira S. Spirituality in healthcare: Perspectives for Innovative Practice, Springer Publishers, 2019.
Haugan G. Meaning-in-life in nursing-home patients: a valuable approach for enhancing psychological and physical well-being? Journal
of Clinical Nursing, 2014, 23(13- 14): 1830-1844.
Bush T, Bruni N. Spiritual care as a dimension of holistic care: a relational interpretation. International Journal of Palliative Nursing, 2008. 14;11:539-545
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje kroz sudjelovanje u raspravama i u obliku pismenih sažetaka seminarskih tema i pisanja seminarskoga rada
Ocjena iz predmeta se sastoji od:
– nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, seminar, vježbe) i završnog ispita sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski radovi (30%)
2. Završni ispit (video projekt) (70%)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova