Kolegij
Studiji
Sveučilišni diplomski studij Povijest (nastavnički)Povijest
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Povijest (dvopredmetni)
Studijska godina
1ISVU ID
218339ECTS
3
S obzirom da nove tehnologije transformiraju način rada u različitim znanstvenim disciplinama, uključujući i humanističke znanosti, cilj predmeta je upoznavanje studenata sa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama koje se koriste u humanističkim znanostima. Studenti će se upoznati s različitim alatima i metodama za prikupljanje, obradu, prezentaciju i korištenje digitalne građe.
Kolegij daje je uvod u područje digitalne humanistike, i pruža osnove digitalnog pristupa relevantnog za humanističke znanosti. Obuhvaća pregled osnovnih pojmova i metoda digitalne humanistike i digitalizacije dokumenata. Studenti će usvojiti znanja iz različitih sustava za: klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. Kao i različite metode i alate prikupljanja, obrade i prezentacije podataka i/ili dokumenata.
1. Objasniti osnove različitih sustava za klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. 2. Kategorizirati osnove različitih sustava za klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. 3.Usvojiti različite alate i metode za prikupljanje, obradu, prezentaciju i korištenje digitalne građe. 4. Primijeniti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja u humanistici. 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.
A Companion to Digital Humanities, ed. S. Schreibman, R. Siemens, J. Unsworth. Oxford: Blackwell, 2004. URL: http://www.digitalhumanities.org/companion/ (odabrana poglavlja)
Drucker, D. Kim, I. Salehian & A. Bushong. Introduction to Digital Humanities. 2014. URL:http://dh101.humanities.ucla.edu/wpcontent/uploads/2014/09/IntroductionToDigitalHumanities_Textbook.pdf
Edin Tabak. Digitalna humanistika: Debate, aplikacije, izazovi. Filozofski fakultet, Univerzitet u Zenici. Zenica, 2017 (odabrana poglavlja)
Digital Humanities Workbench. URL: https://www2.fgw.vu.nl/werkbanken/dighum/dh/dh-introduction.php (odabrana poglavlja)
Bush, Vannevar. “As We May Think.” The Atlantic, July 1945.;
Harris Cline. Six Degrees of Alexander: Social Network Analysis as a Tool for Ancient History;
Düring. From Hermeneutics to Data to Networks: Data Extraction and Network Visualization of Historical Sources. URL: https://programminghistorian.org/lessons/creating-network-diagrams-from-historical-sources;
Juričić, A. Meštrović: Pregled tehnika i postupaka poravnavanja ontologija. Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, 75-93; Rudarenje podataka – Data Mining/Pretraživanje podataka. URL: http://razno.sveznadar.info/10-doc-PDF/8_RudarenjePodataka.pdf.;
Vrana: Digital Repositories and The Future of Preservation and Use of Scientific Knowledge. Informatologija 44 (1), 2011., str. 55-62;
Zgorelec, Klasifikacijski sustavi – suvremeni problemi i tendencije, Arhivski vjesnik, god. 44 (2001), str. 85-92.
Miroslav Tuđman. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Obavijest%20i%20znanje/index.htm
Introduction to Metadata. Library & Information Science Network (2018). URL: https://www.lisbdnetwork.com/introduction-to-metadata/
Gorana Čelebić i Mario Dujlo. Baze podataka – Microsoft Access 2010. Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb, 2011. (str.: 5-11)
Robert Manger. Baze podataka (skripta). PMF, Sveučilište u Zagrebu. 2003. (str. 3-10)
Repozitorij PTF (Prehrambeno-Tehnološki Fakultet Osijek). URL: https://repozitorij.ptfos.hr/o-repozitoriju
Introduction to Metadata. Library & Information Science Network (2018). URL: https://www.lisbdnetwork.com/introduction-to-metadata/
Gorana Čelebić i Mario Dujlo. Baze podataka – Microsoft Access 2010. Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb, 2011. (str.: 5-11)
Robert Manger. Baze podataka (skripta). PMF, Sveučilište u Zagrebu. 2003. (str. 3-10)
Repozitorij PTF (Prehrambeno-Tehnološki Fakultet Osijek). URL: https://repozitorij.ptfos.hr/o-repozitoriju
What’s the difference between data mining and text mining? OpenText. 2019. URL: https://blogs.opentext.com/whats-the-difference-between-data-mining-and-text-mining/
Joanne Cheng. Analyzing Minard’s Visualization Of Napoleon’s 1812 March (2019). URL: https://thoughtbot.com/blog/analyzing-minards-visualization-of-napoleons-1812-march
Jelka Petrak. Otvoreni pristup – put k znanju kao javnom dobru Datoteka
Macan, B.; Petrak, J. Bibliometrijski pokazatelji za procjenu kvalitete znanstvenih časopisa (do 8 str.)
Miroslav Tuđman. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990. (odabrani pojmovi iz poglavlja: Rječnik odabranih pojmova) URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Obavijest%20i%20znanje/oiz_rjecnik.htm
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit – pismeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- kolokvij – 35 %
- kolokvij – 35 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
pismeni ispit – 30 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
S obzirom da nove tehnologije transformiraju način rada u različitim znanstvenim disciplinama, uključujući i humanističke znanosti, cilj predmeta je upoznavanje studenata sa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama koje se koriste u humanističkim znanostima. Studenti će se upoznati s različitim alatima i metodama za prikupljanje, obradu, prezentaciju i korištenje digitalne građe.
Kolegij daje je uvod u područje digitalne humanistike, i pruža osnove digitalnog pristupa relevantnog za humanističke znanosti. Obuhvaća pregled osnovnih pojmova i metoda digitalne humanistike i digitalizacije dokumenata. Studenti će usvojiti znanja iz različitih sustava za: klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. Kao i različite metode i alate prikupljanja, obrade i prezentacije podataka i/ili dokumenata.
1. Objasniti osnove različitih sustava za klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. 2. Kategorizirati osnove različitih sustava za klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. 3.Usvojiti različite alate i metode za prikupljanje, obradu, prezentaciju i korištenje digitalne građe. 4. Primijeniti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja u humanistici. 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.
A Companion to Digital Humanities, ed. S. Schreibman, R. Siemens, J. Unsworth. Oxford: Blackwell, 2004. URL: http://www.digitalhumanities.org/companion/ (odabrana poglavlja)
Drucker, D. Kim, I. Salehian & A. Bushong. Introduction to Digital Humanities. 2014. URL:http://dh101.humanities.ucla.edu/wpcontent/uploads/2014/09/IntroductionToDigitalHumanities_Textbook.pdf
Edin Tabak. Digitalna humanistika: Debate, aplikacije, izazovi. Filozofski fakultet, Univerzitet u Zenici. Zenica, 2017 (odabrana poglavlja)
Digital Humanities Workbench. URL: https://www2.fgw.vu.nl/werkbanken/dighum/dh/dh-introduction.php (odabrana poglavlja)
Bush, Vannevar. “As We May Think.” The Atlantic, July 1945.;
Harris Cline. Six Degrees of Alexander: Social Network Analysis as a Tool for Ancient History;
Düring. From Hermeneutics to Data to Networks: Data Extraction and Network Visualization of Historical Sources. URL: https://programminghistorian.org/lessons/creating-network-diagrams-from-historical-sources;
Juričić, A. Meštrović: Pregled tehnika i postupaka poravnavanja ontologija. Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, 75-93; Rudarenje podataka – Data Mining/Pretraživanje podataka. URL: http://razno.sveznadar.info/10-doc-PDF/8_RudarenjePodataka.pdf.;
Vrana: Digital Repositories and The Future of Preservation and Use of Scientific Knowledge. Informatologija 44 (1), 2011., str. 55-62;
Zgorelec, Klasifikacijski sustavi – suvremeni problemi i tendencije, Arhivski vjesnik, god. 44 (2001), str. 85-92.
Miroslav Tuđman. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Obavijest%20i%20znanje/index.htm
Introduction to Metadata. Library & Information Science Network (2018). URL: https://www.lisbdnetwork.com/introduction-to-metadata/
Gorana Čelebić i Mario Dujlo. Baze podataka – Microsoft Access 2010. Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb, 2011. (str.: 5-11)
Robert Manger. Baze podataka (skripta). PMF, Sveučilište u Zagrebu. 2003. (str. 3-10)
Repozitorij PTF (Prehrambeno-Tehnološki Fakultet Osijek). URL: https://repozitorij.ptfos.hr/o-repozitoriju
Introduction to Metadata. Library & Information Science Network (2018). URL: https://www.lisbdnetwork.com/introduction-to-metadata/
Gorana Čelebić i Mario Dujlo. Baze podataka – Microsoft Access 2010. Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb, 2011. (str.: 5-11)
Robert Manger. Baze podataka (skripta). PMF, Sveučilište u Zagrebu. 2003. (str. 3-10)
Repozitorij PTF (Prehrambeno-Tehnološki Fakultet Osijek). URL: https://repozitorij.ptfos.hr/o-repozitoriju
What’s the difference between data mining and text mining? OpenText. 2019. URL: https://blogs.opentext.com/whats-the-difference-between-data-mining-and-text-mining/
Joanne Cheng. Analyzing Minard’s Visualization Of Napoleon’s 1812 March (2019). URL: https://thoughtbot.com/blog/analyzing-minards-visualization-of-napoleons-1812-march
Jelka Petrak. Otvoreni pristup – put k znanju kao javnom dobru Datoteka
Macan, B.; Petrak, J. Bibliometrijski pokazatelji za procjenu kvalitete znanstvenih časopisa (do 8 str.)
Miroslav Tuđman. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990. (odabrani pojmovi iz poglavlja: Rječnik odabranih pojmova) URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Obavijest%20i%20znanje/oiz_rjecnik.htm
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit – pismeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- kolokvij – 35 %
- kolokvij – 35 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
pismeni ispit – 30 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
S obzirom da nove tehnologije transformiraju način rada u različitim znanstvenim disciplinama, uključujući i humanističke znanosti, cilj predmeta je upoznavanje studenata sa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama koje se koriste u humanističkim znanostima. Studenti će se upoznati s različitim alatima i metodama za prikupljanje, obradu, prezentaciju i korištenje digitalne građe.
Kolegij daje je uvod u područje digitalne humanistike, i pruža osnove digitalnog pristupa relevantnog za humanističke znanosti. Obuhvaća pregled osnovnih pojmova i metoda digitalne humanistike i digitalizacije dokumenata. Studenti će usvojiti znanja iz različitih sustava za: klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. Kao i različite metode i alate prikupljanja, obrade i prezentacije podataka i/ili dokumenata.
1. Objasniti osnove različitih sustava za klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. 2. Kategorizirati osnove različitih sustava za klasifikaciju, označavanje i pohranu podataka i dokumenata. 3.Usvojiti različite alate i metode za prikupljanje, obradu, prezentaciju i korištenje digitalne građe. 4. Primijeniti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja u humanistici. 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.
A Companion to Digital Humanities, ed. S. Schreibman, R. Siemens, J. Unsworth. Oxford: Blackwell, 2004. URL: http://www.digitalhumanities.org/companion/ (odabrana poglavlja)
Drucker, D. Kim, I. Salehian & A. Bushong. Introduction to Digital Humanities. 2014. URL:http://dh101.humanities.ucla.edu/wpcontent/uploads/2014/09/IntroductionToDigitalHumanities_Textbook.pdf
Edin Tabak. Digitalna humanistika: Debate, aplikacije, izazovi. Filozofski fakultet, Univerzitet u Zenici. Zenica, 2017 (odabrana poglavlja)
Digital Humanities Workbench. URL: https://www2.fgw.vu.nl/werkbanken/dighum/dh/dh-introduction.php (odabrana poglavlja)
Bush, Vannevar. “As We May Think.” The Atlantic, July 1945.;
Harris Cline. Six Degrees of Alexander: Social Network Analysis as a Tool for Ancient History;
Düring. From Hermeneutics to Data to Networks: Data Extraction and Network Visualization of Historical Sources. URL: https://programminghistorian.org/lessons/creating-network-diagrams-from-historical-sources;
Juričić, A. Meštrović: Pregled tehnika i postupaka poravnavanja ontologija. Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 1 (2013), No. 1, 75-93; Rudarenje podataka – Data Mining/Pretraživanje podataka. URL: http://razno.sveznadar.info/10-doc-PDF/8_RudarenjePodataka.pdf.;
Vrana: Digital Repositories and The Future of Preservation and Use of Scientific Knowledge. Informatologija 44 (1), 2011., str. 55-62;
Zgorelec, Klasifikacijski sustavi – suvremeni problemi i tendencije, Arhivski vjesnik, god. 44 (2001), str. 85-92.
Miroslav Tuđman. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Obavijest%20i%20znanje/index.htm
Introduction to Metadata. Library & Information Science Network (2018). URL: https://www.lisbdnetwork.com/introduction-to-metadata/
Gorana Čelebić i Mario Dujlo. Baze podataka – Microsoft Access 2010. Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb, 2011. (str.: 5-11)
Robert Manger. Baze podataka (skripta). PMF, Sveučilište u Zagrebu. 2003. (str. 3-10)
Repozitorij PTF (Prehrambeno-Tehnološki Fakultet Osijek). URL: https://repozitorij.ptfos.hr/o-repozitoriju
Introduction to Metadata. Library & Information Science Network (2018). URL: https://www.lisbdnetwork.com/introduction-to-metadata/
Gorana Čelebić i Mario Dujlo. Baze podataka – Microsoft Access 2010. Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb, 2011. (str.: 5-11)
Robert Manger. Baze podataka (skripta). PMF, Sveučilište u Zagrebu. 2003. (str. 3-10)
Repozitorij PTF (Prehrambeno-Tehnološki Fakultet Osijek). URL: https://repozitorij.ptfos.hr/o-repozitoriju
What’s the difference between data mining and text mining? OpenText. 2019. URL: https://blogs.opentext.com/whats-the-difference-between-data-mining-and-text-mining/
Joanne Cheng. Analyzing Minard’s Visualization Of Napoleon’s 1812 March (2019). URL: https://thoughtbot.com/blog/analyzing-minards-visualization-of-napoleons-1812-march
Jelka Petrak. Otvoreni pristup – put k znanju kao javnom dobru Datoteka
Macan, B.; Petrak, J. Bibliometrijski pokazatelji za procjenu kvalitete znanstvenih časopisa (do 8 str.)
Miroslav Tuđman. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb : Zavod za informacijske studije, 1990. (odabrani pojmovi iz poglavlja: Rječnik odabranih pojmova) URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Obavijest%20i%20znanje/oiz_rjecnik.htm
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit – pismeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- kolokvij – 35 %
- kolokvij – 35 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
pismeni ispit – 30 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |