Kolegij
Studiji
PovijestKomunikologija
Sociologija
Psihologija
Sestrinstvo
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
116659ECTS
4
Ciljevi predmeta:
Cilj je predmeta u prvom redu upoznati studente s različitim sredstvima komunikacije koja su se koristila kroz povijesne epohe, od vremena usmene (oralne) komunikacije pa do suvremenih elektroničkih medija, u službi boljega razumijevanju „komunikacije“ u njezinim temeljnim sastavnicama i funkcijama unutar jednog društva i kulture. Istovremeno će biti posredovano znanje o povijesnom razvoju komunikacije u Hrvatskoj. Uz stjecanje osnovnih informacija s tih područja, studenti trebaju naučiti upotrebljavati povijesnu građu i literaturu u istraživanju, te vježbati prezentaciju rezultata istraživanja kako u znanstvenom obliku tako i u medijskim prikazima.
Sadržaj predmeta:
U okviru predmeta bit će prezentirana klasična podjela povijesti komunikacije na četiri velike „kulture“: usmena (oralna) kultura, kultura ručnoga pisma, tipografska kultura, kultura elektronskih i elektroničnih medija. Posebna će se pozornost posvetiti (tehničkim) inovacijama koje su utjecale na prijelaz iz jedne epohe u drugu: usvajanje jezika, otkriće pisma, izum tiska pomoću pomičnih znakova, tehnologije snimanja i prijenosa zvuka i slike na daljinu, te konačno konvergencija u digitalnom zapisu. Usporedo s time bit će obrađeni počeci pismenosti u Hrvatskoj na temelju kamenih i rukopisnih spomenika, pojava knjigotiska i počeci periodičnoga tiska, uključujući preporodno razdoblje i 1848. godinu; zatim razvoj od stranačkoga do informativnoga novinarstva; od komunikacijskih sustava totalitarnih režima do medija u pluralističkoj demokraciji; pojava i razvoj radija i televizije, te konačno nagli procvat novih medija. U prikazu ovih tema pažljivo će se pratiti uvjetovanost medija i novinarstva društveno-političkim, gospodarskim, kulturnim i tehničkim okolnostima i okvirima. U seminaru studenti se susreću s medijima u njihovim povijesnim i sadašnjim oblicima.
- Crowley, D.-Heyer, P. (1995). Communication in history. Technology, culture, society. White Plaine-N.Y.: Longman;
- Henderson, H. (2002). Suvremene komunikacije, Zagreb: SysPrint
- Briggs A. – Burke P. (2011). Socijalna povijest medija, Zagreb: Pelago
- Horvat, J. (2003). Povijest novinstva Hrvatske: 1771.-1939, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga;
- Novak, B. (1997). Novinstvo. U: Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva, ur. Igor Gostl, 130-224. Zagreb: Horizont Press;
- Smoljan, I. (1997.). Hrvatsko novinstvo u dijaspori. U: Počeci hrvatskog tiskarstva,: ur. Ivo Smoljan, 111-210.
Zagreb: Horizont Press; - Moguš, M. (1997). Počeci hrvatskog tiskarstva: Almanah hrvatskog tiskarstva, nakladništva, novinstva, knjižarstva bibliotekarstva, ur. Igor Gostl, 23-26. Zagreb: Horizont Press;
- Juričević, B. (1997). Počeci knjige u Hrvatskoj. u: Almanah hrvatskog tiskarstva, nakladništva, novinstva, knjižarstva bibliotekarstva, ur. Igor Gostl, 74-90. Zagreb: Horizont Press.
- Carey, J.W. (1990). Communication as culture. Essays on media and society. Boston: Unwin Hyman;
- McLuhan, M. (1986). Gli strumenti del comunicare. Milano: Garzanti;
- Patterson, G. (1990). History and communication. Harold Innis, Marshall McLuhan, the interpretation of history. Buffalo: University of Toronto Press;
- Winston, B. (1998). Media technology and society. A history: from teh telegraph to Internet. New York: Routledge;
- Schramm, W. (1988). The Story of Human Communication. New York: Harper and Row Publishers;
- Giovannini, G. (2003). Dalla Selce al Silicio. Milano: Libri Scheiwiller;
- Novak, B. (2005). Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga;
- Mataušić, J. M. (2002). Hrvatski katolički tisak – uloga i značaj. U: Hrvatski katolički pokret. Zbornik radova, 727-757. Zagreb: Kršćanska sadašnjost;
- Mučalo, M. (2002). Radio u Hrvatskoj. Zagreb: Fakultet političkih znanosti (str. 17-80.)
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija.
1) Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeno);
2) Završni ispit (usmeni);
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno
putem seminarskih obveza i kolokvija.