Definirati osnovne pojmove i podjele povijesti komunikacije i medija.
Prepoznati osnovne poveznice, te razlike između pojedinih razdoblja u povijesti komunikacije i medija i današnjeg društva.
Diskutirati o društvenim procesima uvjetovanim razvojem sredstava komunikacije i tehnologije.
Demonstrirati stečena znanja i produbiti ih seminarskim izlaganjima.
Usporediti zaključke o povijesnom razvoju medija s osvrtom na njihovu primjenu u povijesti do danas.

• Crowley, D.-Heyer, P. (1995). Communication in history.  Technology, culture, society. White Plaine-N.Y.: Longman;
• Henderson, H. (2002). Suvremene komunikacije, Zagreb: SysPrint 
• Briggs A. – Burke P. (2011). Socijalna povijest medija, Zagreb: Pelago
• Horvat, J. (2003). Povijest novinstva Hrvatske: 1771.-1939, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga; 
• Novak, B. (1997). Novinstvo. U: Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva, ur. Igor Gostl, 130-224. Zagreb: Horizont Press; 
• Smoljan, I. (1997.). Hrvatsko novinstvo u dijaspori. U: Počeci hrvatskog tiskarstva,: ur. Ivo Smoljan, 111-210.
  Zagreb: Horizont Press; 
• Moguš, M. (1997). Počeci hrvatskog tiskarstva: Almanah hrvatskog tiskarstva, nakladništva, novinstva, knjižarstva bibliotekarstva, ur. Igor Gostl, 23-26. Zagreb: Horizont Press; 
• Juričević, B. (1997). Počeci knjige u Hrvatskoj. u: Almanah hrvatskog tiskarstva, nakladništva, novinstva, knjižarstva bibliotekarstva, ur. Igor Gostl, 74-90. Zagreb: Horizont Press.
  
   

• Carey, J.W. (1990). Communication as culture. Essays on media and society. Boston: Unwin Hyman; 
• McLuhan, M. (1986). Gli strumenti del comunicare. Milano: Garzanti; 
• Patterson, G. (1990). History and communication. Harold Innis, Marshall McLuhan, the interpretation of history. Buffalo: University of Toronto Press; 
• Winston, B. (1998). Media technology and society. A history: from teh telegraph to Internet. New York: Routledge; 
• Schramm, W. (1988). The Story of Human Communication. New York: Harper and Row Publishers; 
• Giovannini, G. (2003). Dalla Selce al Silicio. Milano: Libri Scheiwiller;
• Novak, B. (2005). Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga; 
• Mataušić, J. M. (2002). Hrvatski katolički tisak – uloga i značaj. U: Hrvatski katolički pokret. Zbornik radova, 727-757. Zagreb: Kršćanska sadašnjost; 
• Mučalo, M. (2002). Radio u Hrvatskoj. Zagreb: Fakultet političkih znanosti (str. 17-80.)

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeno);
2) Završni ispit (usmeni);
 

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave kroz zadane nastavne aktivnosti – kumulativno ostvareno
putem seminarskih obveza i kolokvija.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

• dovoljan (2) – 50–64,9%
  dobar (3) – 65–79,9%
  vrlo dobar (4) – 80–89,9%
  izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) kolokvij – 50%
 

b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30%