Kolegij
Studiji
PsihologijaDiplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Povijest - usmjerenje Stari vijek i srednji vijek
Povijest - usmjerenje Suvremena povijest
Sveučilišni diplomski studij Povijest (nastavnički)
Povijest
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
218338ECTS
6
Sjećanje može biti predmet istraživanja povjesničara naročito kada je riječ o kolektivnom pamćenju koje ima snažan upliv u sadašnjosti pojedinih društva, zajednica i naroda koje pamte određene događaje, pojedince, institucije, simbole, datume i sl. oko kojih izgrađuju svoj zajednički identitet: to su mjesta sjećanja. Politika, pojedinci ili aktivne grupe često uključuju u proces kolektivnog pamćenja i izbora mjesta sjećanja. Po uzoru na mjesta sjećanja Pierre Nora cilj je bilježiti i istražiti hrvatska mjesta sjećanja, ne samo ona konsenzualna već i polemička i prešućena. Cilj je da studenti nauče prepoznati mjesta sjećanja kao i njihovu ulogu te se općenito osvrnuti na odnos povijest/pamćenje.
1. Prepoznati i vrednovati historiografske pojmove vezane za mjesta sjećanja; 2. Vrednovati historiografski doprinos i specifičnost mjesta sjećanja; 3. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu; 4. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad; 5. Održati jasno, strukturirano i argumentirano usmeno izlaganje; 6. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi ; 7. Razviti potrebne vještine za samostalan rad i daljnje usavršavanje; 8. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Pierre Nora (ur.), Realms of Memory: Rethinking the French past, Chicago, University of Chicago Press 1998; Pierre Nora, « Između sjećanja i povijesti », Diskrepancija, 8 (2007), str. 135-165 ; Maja Brkljačić, Sandra Prlenda (prir.) Kultura pamćenja i historija, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006; Paul Ricoeur, Pamćenje, Povijest, Zaborav, Europski glasnik, 11 (2006), str. 799-807.; Barbara A. Misztal, Teorije društvenog sjećanja. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2021.
Ovisno o temama seminara.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
Nastavne aktivnosti: 70% ocjene: seminar (usmena verzija), kritički prikaz (pismena i usmena verzija), kolokvij (pismeni), aktivnosti na nastavi
Završni ispit: 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) – pismeni ispit
a) Nastavne aktivnosti - 70 % ocjene
- Seminar: 20 %
- Kolokvij: 25 %
- Kritički prikaz: 15 %
- Aktivnosti na nastavi: 10
b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita): usmeni ispit – 30 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90 % i više
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.96 | 20 |
| Kritički prikaz | 0.72 | 15 |
| Aktivnost na nastavi | 0.48 | 10 |
| Kolokvij-međuispit | 1.2 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Sjećanje može biti predmet istraživanja povjesničara naročito kada je riječ o kolektivnom pamćenju koje ima snažan upliv u sadašnjosti pojedinih društva, zajednica i naroda koje pamte određene događaje, pojedince, institucije, simbole, datume i sl. oko kojih izgrađuju svoj zajednički identitet: to su mjesta sjećanja. Politika, pojedinci ili aktivne grupe često uključuju u proces kolektivnog pamćenja i izbora mjesta sjećanja. Po uzoru na mjesta sjećanja Pierre Nora cilj je bilježiti i istražiti hrvatska mjesta sjećanja, ne samo ona konsenzualna već i polemička i prešućena. Cilj je da studenti nauče prepoznati mjesta sjećanja kao i njihovu ulogu te se općenito osvrnuti na odnos povijest/pamćenje.
1. Prepoznati i vrednovati historiografske pojmove vezane za mjesta sjećanja; 2. Vrednovati historiografski doprinos i specifičnost mjesta sjećanja; 3. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu; 4. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad; 5. Održati jasno, strukturirano i argumentirano usmeno izlaganje; 6. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi ; 7. Razviti potrebne vještine za samostalan rad i daljnje usavršavanje; 8. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Pierre Nora (ur.), Realms of Memory: Rethinking the French past, Chicago, University of Chicago Press 1998; Pierre Nora, « Između sjećanja i povijesti », Diskrepancija, 8 (2007), str. 135-165 ; Maja Brkljačić, Sandra Prlenda (prir.) Kultura pamćenja i historija, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006; Paul Ricoeur, Pamćenje, Povijest, Zaborav, Europski glasnik, 11 (2006), str. 799-807.; Barbara A. Misztal, Teorije društvenog sjećanja. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2021.
Ovisno o temama seminara.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
Nastavne aktivnosti: 70% ocjene: seminar (usmena verzija), kritički prikaz (pismena i usmena verzija), kolokvij (pismeni), aktivnosti na nastavi
Završni ispit: 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) – pismeni ispit
a) Nastavne aktivnosti - 70 % ocjene
- Seminar: 20 %
- Kolokvij: 25 %
- Kritički prikaz: 15 %
- Aktivnosti na nastavi: 10
b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita): usmeni ispit – 30 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90 % i više
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.96 | 20 |
| Kritički prikaz | 0.72 | 15 |
| Aktivnost na nastavi | 0.48 | 10 |
| Kolokvij-međuispit | 1.2 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Sjećanje može biti predmet istraživanja povjesničara naročito kada je riječ o kolektivnom pamćenju koje ima snažan upliv u sadašnjosti pojedinih društva, zajednica i naroda koje pamte određene događaje, pojedince, institucije, simbole, datume i sl. oko kojih izgrađuju svoj zajednički identitet: to su mjesta sjećanja. Politika, pojedinci ili aktivne grupe često uključuju u proces kolektivnog pamćenja i izbora mjesta sjećanja. Po uzoru na mjesta sjećanja Pierre Nora cilj je bilježiti i istražiti hrvatska mjesta sjećanja, ne samo ona konsenzualna već i polemička i prešućena. Cilj je da studenti nauče prepoznati mjesta sjećanja kao i njihovu ulogu te se općenito osvrnuti na odnos povijest/pamćenje.
1. Prepoznati i vrednovati historiografske pojmove vezane za mjesta sjećanja; 2. Vrednovati historiografski doprinos i specifičnost mjesta sjećanja; 3. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu; 4. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad; 5. Održati jasno, strukturirano i argumentirano usmeno izlaganje; 6. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi ; 7. Razviti potrebne vještine za samostalan rad i daljnje usavršavanje; 8. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Pierre Nora (ur.), Realms of Memory: Rethinking the French past, Chicago, University of Chicago Press 1998; Pierre Nora, « Između sjećanja i povijesti », Diskrepancija, 8 (2007), str. 135-165 ; Maja Brkljačić, Sandra Prlenda (prir.) Kultura pamćenja i historija, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb 2006; Paul Ricoeur, Pamćenje, Povijest, Zaborav, Europski glasnik, 11 (2006), str. 799-807.; Barbara A. Misztal, Teorije društvenog sjećanja. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2021.
Ovisno o temama seminara.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
Nastavne aktivnosti: 70% ocjene: seminar (usmena verzija), kritički prikaz (pismena i usmena verzija), kolokvij (pismeni), aktivnosti na nastavi
Završni ispit: 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) – pismeni ispit
a) Nastavne aktivnosti - 70 % ocjene
- Seminar: 20 %
- Kolokvij: 25 %
- Kritički prikaz: 15 %
- Aktivnosti na nastavi: 10
b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita): usmeni ispit – 30 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90 % i više
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.96 | 20 |
| Kritički prikaz | 0.72 | 15 |
| Aktivnost na nastavi | 0.48 | 10 |
| Kolokvij-međuispit | 1.2 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |