Kolegij
Studiji
PsihologijaDiplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest - usmjerenje Stari vijek i srednji vijek
Povijest - usmjerenje Suvremena povijest
Sveučilišni diplomski studij Povijest (nastavnički)
Povijest
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
213140ECTS
3
Opis kolegija
Pod utjecajem tehnologija mijenja se okruženje za učenje, kao i potrebne strategije učenja. Učenje u digitalno doba iziskuje poznavanje tehnologija ali i teorija učenja, napose konektivizma i umreženog učenja. Ekologija učenja
ističe da osobe nastavljaju učiti i rasti u širokom rasponu postavki zato je nužno stvaranje zajednica koje uče jer one oblikuju komunikacijski relacijski doprinos u svijetu mreža.
Utvrditi znanja i vještine potrebe za digitalno doba.
Integrirati različita okruženja za učenja i pripadajuće kreativne strategije učenja.
Primijeniti znanja i vještine potrebne za digitalno doba.
Integrirati različita okruženja za učenje i pripadajuće strategije u svakodnevnom radu.
Kritički prosuđivati okruženja za učenje i njihov utjecaj na procese učenja i stjecanje kompetencija.
Kritički prosuđivati utjecaj tehnologija na učenje i dubinsko razumijevanje sadržaja.
National Research Council. (2000). How People Learn: Brain, Mind, Experience, and School: Expanded Edition. Washington, DC: The National Academies Press. (str. 3 -130)
Jensen, E. (2005). Poučavanje s mozgom na umu. Zagreb: EDUCA. (str. 3-23; 37-51; 65-101)
Springer, O. (2000). Mozak se razvija korištenjem. Priroda. 90(11), 32-35
Liessmann, K. (2008). Teorija neobrazovanosti. Zablude društva znanja. Zagreb: Jesenski i Turk
Ferrari, M. (2011). What Can Neuroscience Bring to Education? Educational Philosophy and Theory, 43(1), 31-36.
Bell, D. (2014). Educational Neuroscience: What Can We Learn? Education in Science, 256, 16.
Gazibara, S. (2016). Aktivno učenje u multimodalnom okruženju. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 65, 323-334.
Nikčević-Milković, A. (2014). Pregled kognitivnih i motivacijskih čimbenika pisanja. Psihologijske teme 23(2), 189-20
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
Stjecanje minimalno 30 % bodova (od ukupno 100) tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti (seminar, kolokvij)
Kontinuirano vrjednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (radni zadaci i seminar)
Završni usmeni ispit
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Aktivnost na nastavi | 0.33 | 15 |
| Seminarski rad | 0.55 | 25 |
| Praktični rad | 0.33 | 15 |
| Kolokvij | 0.33 | 15 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završniispit | 0.66 | 30 |
UKUPNO BODOVA
| 3 | 100 |
Opis kolegija
Pod utjecajem tehnologija mijenja se okruženje za učenje, kao i potrebne strategije učenja. Učenje u digitalno doba iziskuje poznavanje tehnologija ali i teorija učenja, napose konektivizma i umreženog učenja. Ekologija učenja
ističe da osobe nastavljaju učiti i rasti u širokom rasponu postavki zato je nužno stvaranje zajednica koje uče jer one oblikuju komunikacijski relacijski doprinos u svijetu mreža.
Utvrditi znanja i vještine potrebe za digitalno doba.
Integrirati različita okruženja za učenja i pripadajuće kreativne strategije učenja.
Primijeniti znanja i vještine potrebne za digitalno doba.
Integrirati različita okruženja za učenje i pripadajuće strategije u svakodnevnom radu.
Kritički prosuđivati okruženja za učenje i njihov utjecaj na procese učenja i stjecanje kompetencija.
Kritički prosuđivati utjecaj tehnologija na učenje i dubinsko razumijevanje sadržaja.
National Research Council. (2000). How People Learn: Brain, Mind, Experience, and School: Expanded Edition. Washington, DC: The National Academies Press. (str. 3 -130)
Jensen, E. (2005). Poučavanje s mozgom na umu. Zagreb: EDUCA. (str. 3-23; 37-51; 65-101)
Springer, O. (2000). Mozak se razvija korištenjem. Priroda. 90(11), 32-35
Liessmann, K. (2008). Teorija neobrazovanosti. Zablude društva znanja. Zagreb: Jesenski i Turk
Ferrari, M. (2011). What Can Neuroscience Bring to Education? Educational Philosophy and Theory, 43(1), 31-36.
Bell, D. (2014). Educational Neuroscience: What Can We Learn? Education in Science, 256, 16.
Gazibara, S. (2016). Aktivno učenje u multimodalnom okruženju. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 65, 323-334.
Nikčević-Milković, A. (2014). Pregled kognitivnih i motivacijskih čimbenika pisanja. Psihologijske teme 23(2), 189-20
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
Stjecanje minimalno 30 % bodova (od ukupno 100) tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti (seminar, kolokvij)
Kontinuirano vrjednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (radni zadaci i seminar)
Završni usmeni ispit
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Aktivnost na nastavi | 0.33 | 15 |
| Seminarski rad | 0.55 | 25 |
| Praktični rad | 0.33 | 15 |
| Kolokvij | 0.33 | 15 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završniispit | 0.66 | 30 |
UKUPNO BODOVA
| 3 | 100 |
Opis kolegija
Pod utjecajem tehnologija mijenja se okruženje za učenje, kao i potrebne strategije učenja. Učenje u digitalno doba iziskuje poznavanje tehnologija ali i teorija učenja, napose konektivizma i umreženog učenja. Ekologija učenja
ističe da osobe nastavljaju učiti i rasti u širokom rasponu postavki zato je nužno stvaranje zajednica koje uče jer one oblikuju komunikacijski relacijski doprinos u svijetu mreža.
Utvrditi znanja i vještine potrebe za digitalno doba.
Integrirati različita okruženja za učenja i pripadajuće kreativne strategije učenja.
Primijeniti znanja i vještine potrebne za digitalno doba.
Integrirati različita okruženja za učenje i pripadajuće strategije u svakodnevnom radu.
Kritički prosuđivati okruženja za učenje i njihov utjecaj na procese učenja i stjecanje kompetencija.
Kritički prosuđivati utjecaj tehnologija na učenje i dubinsko razumijevanje sadržaja.
National Research Council. (2000). How People Learn: Brain, Mind, Experience, and School: Expanded Edition. Washington, DC: The National Academies Press. (str. 3 -130)
Jensen, E. (2005). Poučavanje s mozgom na umu. Zagreb: EDUCA. (str. 3-23; 37-51; 65-101)
Springer, O. (2000). Mozak se razvija korištenjem. Priroda. 90(11), 32-35
Liessmann, K. (2008). Teorija neobrazovanosti. Zablude društva znanja. Zagreb: Jesenski i Turk
Ferrari, M. (2011). What Can Neuroscience Bring to Education? Educational Philosophy and Theory, 43(1), 31-36.
Bell, D. (2014). Educational Neuroscience: What Can We Learn? Education in Science, 256, 16.
Gazibara, S. (2016). Aktivno učenje u multimodalnom okruženju. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 65, 323-334.
Nikčević-Milković, A. (2014). Pregled kognitivnih i motivacijskih čimbenika pisanja. Psihologijske teme 23(2), 189-20
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
Stjecanje minimalno 30 % bodova (od ukupno 100) tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti (seminar, kolokvij)
Kontinuirano vrjednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (radni zadaci i seminar)
Završni usmeni ispit
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Aktivnost na nastavi | 0.33 | 15 |
| Seminarski rad | 0.55 | 25 |
| Praktični rad | 0.33 | 15 |
| Kolokvij | 0.33 | 15 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završniispit | 0.66 | 30 |
UKUPNO BODOVA
| 3 | 100 |