Kolegij
Studiji
Sociologija - Upravljanje i javne politikePovijest
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Psihologija
Sestrinstvo
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
209382ECTS
4
Ovaj će predmet predstaviti, objasniti i definirati važnost i suodnos
umjetničkih konvencija i poruke djela te međuodnose i su-utjecaje
autor/djelo/poruka/publika/šira zajednica. Primjer će nam biti
drame 20 stoljeća jer se tada dogodila promjena svjetonazora i
uspostava novog kanona pa će usporedba istih motiva/radnje/teme u
različitim oblicima (komedija/drama), poetikama (građansko
kazalište/realizam), svjetonazoru (kršćanski/sekularni) ili odnosu
(afirmativno/subverzivno) pokazati važnost poruke u djelu, njezin
izvor, snagu i utjecaj. Kroz pisanje kazališnih kritika na odabrane
drame/predstave, predstavit će se i postojeći vrijednosni kriteriji u
procjeni suvremene umjetnosti (i uloga poruke u tome).
Kritički prosuđivati različite interpretacije suvremenih kazališnih
drama. Analizirati temu (odnos djela/poruke) u suvremenim
dramama te važnost i svrhu poruke u umjetničkom djelu.
Argumentirati vlastite stavove vezane uz umjetničko djelo, njegovu
vrijednost i poruku.
Odabrana poglavlja
1. Boris Senker Uvod u teatrologiju I II, Leykam, Zagreb, 2010. 2013.
2. Pavo Pavličić Književna genologija, Zagreb, 1983.
3. Ljubomir Maraković: Pučka pozornica, 1929.
4. Aleksandar Freudenreich: Kazalište za narod. K reformi hrvatskog
narodnog kazališta,
5. Anto Gavrić, „Transcedentali – razvoj nauka i pojmovna
problematika” u: Veritas vitae et doctrinae, U potrazi za istinom o
čovjeku i Bogu. Zbornik u čast Hrvoja Lasića OP, Anto Gavrić – Ivan
Šestak (ur.), Zagreb, 2012.
6. Vladimir Lončarević Književnost i hrvatski katolički pokret (1900. –
1945), Alfa, Zagreb,
7. Sanja Nikčević „Prikazanja ili o afirmativnom kazalištu koje uzdiže i
ojačava gledatelje“ u: Rajmund Kupareo Prebivao je među nama. Tri
suvremena prikazanja o jednom davnom događaju. Citadela libri, Zagreb,
2019., str. 9-78.
8. McLuhan Marshal Razumijevanje medija, Golden marketing, Zagreb,
2008.
9. Melchinger, Siegfried Povijest političkog kazališta, Zagreb, 1989.
10. Platon „Gozba ili Simpozij“ u Platon, Eros i filia, Demetra, Zagreb,
11. Christopher Clark, Wolfram Kaiser, Culture Wars. Secular-Catholic
Conflict in Nineteenth-Century Europe, Cambridge University Press,
2009.
12. Vera Čubela Adorić i Marina Jurkin, „Skala imanentne i ultimativne
pravde”
13. Sire, J. W. Izazov svjetonazora, STEPress, Zagreb, 2001.
14. Sanja Nikčević Kazališna kritika ili neizbježni suputnik UAOS/Leykam,
Zagreb, 2012.
15. Alen Biskupović Osječka kazališna kritika, UAOS/Leykam,
Osijek/Zagreb, 2019…./
Polemika Nemec/Nikčević- Vijenac od rujna do prosinca 2018.
https://www.matica.hr/vijenac/642/krleza-je-najizvoeniji-hrvatskiautor-
28293/
1. Booth, John E. The Critic, Power and the Performing Arts, New York,
1991.
2. Gordana Slabinac, „Zapadni kanon i hrvatska književnost“ u:
Književna smotra 37, 1, 153, 2005, str. 3-15.
3. Colleran, Jean “Disposable Wars, Disappearing Acts: Theatrical
Responses to the 1991. Gulf War”, Theatre Journal 4/2003.
4. Dahl, Mary Karen Political Violence in Drama, Ann Arbor, Michigan,
1987
5. Culler, Jonathan Književna teorija – vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb,
2001.
6. Porter, T. S. Myth and Modern American Drama, Detroit 1969.
7. Scanlan, Tom Family Drama and American Dreams, Westport, 1978
8. Sanja Nikčević Mit o Krleži, krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu,
Matica hrvatska, Zagreb, 2016., str. 206.
9. Sanja Nikčević „Kako smo izgubili pravo na sliku hrvatske žrtve i
junaka ili čekajući povratak katarze“, Republika 3-4/2018. 98-116.
10. Sanja Nikčević „Suvremeno kazalište i publika ili od prezira publike
do opravdanja njezinog bijega“ u Dani hvarskog kazališta: Publika i
kritika, Boris Senker (ur.) HAZU, Književni krug Split, Zagreb/Split,
2016. str. 149.-173.
11. Sanja Nikčević “Pepeljugina cipelica ili kako režemo sve što viri iz
uskog vrijednosnog kanona”, Republika, 1-2/2019, str. 104-117.
12. „The Israeli-Plestinian Conflict on Stage“, American Theatre
May/June 2008. (poseban temat)
13. Carlson, Marla „Looking, Listening and Remebering. Ways to Walk
New York after 9/11“, Theatre Journal 395-416 /2006.
14. Akstens, Thomas “Under Fire: Sontag, Godot, Sarajevo”, ASSAPH,
11/1995.
15. Civetta, Peter “The Performance of God – Religious Discourse in the
Aftermath of 11 September”, The Journal of Religion and Theatre
2/2003.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno na dva kolokvija i seminarskom radu
Nastavne aktivnosti (aktivno sudjelovanje na nastavi: analiza
drame, diskusija, analiza kritika)
Seminarsko izlaganje
1. kolokvij (pismeni)
2. kolokvij (pismeni)
Završni ispit (pismeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
Nastavne aktivnosti (pohađanje nastave, analiza, diskusija) –
70% ocjene
Seminarski rad – max. 20 %;
1. kolokvij – max. 25 %;
2. kolokvij – max. 25 %;
Završni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno
odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarsko izlaganje | 0.6 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
Završni ispit | 0.8 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Ovaj će predmet predstaviti, objasniti i definirati važnost i suodnos
umjetničkih konvencija i poruke djela te međuodnose i su-utjecaje
autor/djelo/poruka/publika/šira zajednica. Primjer će nam biti
drame 20 stoljeća jer se tada dogodila promjena svjetonazora i
uspostava novog kanona pa će usporedba istih motiva/radnje/teme u
različitim oblicima (komedija/drama), poetikama (građansko
kazalište/realizam), svjetonazoru (kršćanski/sekularni) ili odnosu
(afirmativno/subverzivno) pokazati važnost poruke u djelu, njezin
izvor, snagu i utjecaj. Kroz pisanje kazališnih kritika na odabrane
drame/predstave, predstavit će se i postojeći vrijednosni kriteriji u
procjeni suvremene umjetnosti (i uloga poruke u tome).
Kritički prosuđivati različite interpretacije suvremenih kazališnih
drama. Analizirati temu (odnos djela/poruke) u suvremenim
dramama te važnost i svrhu poruke u umjetničkom djelu.
Argumentirati vlastite stavove vezane uz umjetničko djelo, njegovu
vrijednost i poruku.
Odabrana poglavlja
1. Boris Senker Uvod u teatrologiju I II, Leykam, Zagreb, 2010. 2013.
2. Pavo Pavličić Književna genologija, Zagreb, 1983.
3. Ljubomir Maraković: Pučka pozornica, 1929.
4. Aleksandar Freudenreich: Kazalište za narod. K reformi hrvatskog
narodnog kazališta,
5. Anto Gavrić, „Transcedentali – razvoj nauka i pojmovna
problematika” u: Veritas vitae et doctrinae, U potrazi za istinom o
čovjeku i Bogu. Zbornik u čast Hrvoja Lasića OP, Anto Gavrić – Ivan
Šestak (ur.), Zagreb, 2012.
6. Vladimir Lončarević Književnost i hrvatski katolički pokret (1900. –
1945), Alfa, Zagreb,
7. Sanja Nikčević „Prikazanja ili o afirmativnom kazalištu koje uzdiže i
ojačava gledatelje“ u: Rajmund Kupareo Prebivao je među nama. Tri
suvremena prikazanja o jednom davnom događaju. Citadela libri, Zagreb,
2019., str. 9-78.
8. McLuhan Marshal Razumijevanje medija, Golden marketing, Zagreb,
2008.
9. Melchinger, Siegfried Povijest političkog kazališta, Zagreb, 1989.
10. Platon „Gozba ili Simpozij“ u Platon, Eros i filia, Demetra, Zagreb,
11. Christopher Clark, Wolfram Kaiser, Culture Wars. Secular-Catholic
Conflict in Nineteenth-Century Europe, Cambridge University Press,
2009.
12. Vera Čubela Adorić i Marina Jurkin, „Skala imanentne i ultimativne
pravde”
13. Sire, J. W. Izazov svjetonazora, STEPress, Zagreb, 2001.
14. Sanja Nikčević Kazališna kritika ili neizbježni suputnik UAOS/Leykam,
Zagreb, 2012.
15. Alen Biskupović Osječka kazališna kritika, UAOS/Leykam,
Osijek/Zagreb, 2019…./
Polemika Nemec/Nikčević- Vijenac od rujna do prosinca 2018.
https://www.matica.hr/vijenac/642/krleza-je-najizvoeniji-hrvatskiautor-
28293/
1. Booth, John E. The Critic, Power and the Performing Arts, New York,
1991.
2. Gordana Slabinac, „Zapadni kanon i hrvatska književnost“ u:
Književna smotra 37, 1, 153, 2005, str. 3-15.
3. Colleran, Jean “Disposable Wars, Disappearing Acts: Theatrical
Responses to the 1991. Gulf War”, Theatre Journal 4/2003.
4. Dahl, Mary Karen Political Violence in Drama, Ann Arbor, Michigan,
1987
5. Culler, Jonathan Književna teorija – vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb,
2001.
6. Porter, T. S. Myth and Modern American Drama, Detroit 1969.
7. Scanlan, Tom Family Drama and American Dreams, Westport, 1978
8. Sanja Nikčević Mit o Krleži, krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu,
Matica hrvatska, Zagreb, 2016., str. 206.
9. Sanja Nikčević „Kako smo izgubili pravo na sliku hrvatske žrtve i
junaka ili čekajući povratak katarze“, Republika 3-4/2018. 98-116.
10. Sanja Nikčević „Suvremeno kazalište i publika ili od prezira publike
do opravdanja njezinog bijega“ u Dani hvarskog kazališta: Publika i
kritika, Boris Senker (ur.) HAZU, Književni krug Split, Zagreb/Split,
2016. str. 149.-173.
11. Sanja Nikčević “Pepeljugina cipelica ili kako režemo sve što viri iz
uskog vrijednosnog kanona”, Republika, 1-2/2019, str. 104-117.
12. „The Israeli-Plestinian Conflict on Stage“, American Theatre
May/June 2008. (poseban temat)
13. Carlson, Marla „Looking, Listening and Remebering. Ways to Walk
New York after 9/11“, Theatre Journal 395-416 /2006.
14. Akstens, Thomas “Under Fire: Sontag, Godot, Sarajevo”, ASSAPH,
11/1995.
15. Civetta, Peter “The Performance of God – Religious Discourse in the
Aftermath of 11 September”, The Journal of Religion and Theatre
2/2003.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno na dva kolokvija i seminarskom radu
Nastavne aktivnosti (aktivno sudjelovanje na nastavi: analiza
drame, diskusija, analiza kritika)
Seminarsko izlaganje
1. kolokvij (pismeni)
2. kolokvij (pismeni)
Završni ispit (pismeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
Nastavne aktivnosti (pohađanje nastave, analiza, diskusija) –
70% ocjene
Seminarski rad – max. 20 %;
1. kolokvij – max. 25 %;
2. kolokvij – max. 25 %;
Završni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno
odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarsko izlaganje | 0.6 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
Završni ispit | 0.8 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Ovaj će predmet predstaviti, objasniti i definirati važnost i suodnos
umjetničkih konvencija i poruke djela te međuodnose i su-utjecaje
autor/djelo/poruka/publika/šira zajednica. Primjer će nam biti
drame 20 stoljeća jer se tada dogodila promjena svjetonazora i
uspostava novog kanona pa će usporedba istih motiva/radnje/teme u
različitim oblicima (komedija/drama), poetikama (građansko
kazalište/realizam), svjetonazoru (kršćanski/sekularni) ili odnosu
(afirmativno/subverzivno) pokazati važnost poruke u djelu, njezin
izvor, snagu i utjecaj. Kroz pisanje kazališnih kritika na odabrane
drame/predstave, predstavit će se i postojeći vrijednosni kriteriji u
procjeni suvremene umjetnosti (i uloga poruke u tome).
Kritički prosuđivati različite interpretacije suvremenih kazališnih
drama. Analizirati temu (odnos djela/poruke) u suvremenim
dramama te važnost i svrhu poruke u umjetničkom djelu.
Argumentirati vlastite stavove vezane uz umjetničko djelo, njegovu
vrijednost i poruku.
Odabrana poglavlja
1. Boris Senker Uvod u teatrologiju I II, Leykam, Zagreb, 2010. 2013.
2. Pavo Pavličić Književna genologija, Zagreb, 1983.
3. Ljubomir Maraković: Pučka pozornica, 1929.
4. Aleksandar Freudenreich: Kazalište za narod. K reformi hrvatskog
narodnog kazališta,
5. Anto Gavrić, „Transcedentali – razvoj nauka i pojmovna
problematika” u: Veritas vitae et doctrinae, U potrazi za istinom o
čovjeku i Bogu. Zbornik u čast Hrvoja Lasića OP, Anto Gavrić – Ivan
Šestak (ur.), Zagreb, 2012.
6. Vladimir Lončarević Književnost i hrvatski katolički pokret (1900. –
1945), Alfa, Zagreb,
7. Sanja Nikčević „Prikazanja ili o afirmativnom kazalištu koje uzdiže i
ojačava gledatelje“ u: Rajmund Kupareo Prebivao je među nama. Tri
suvremena prikazanja o jednom davnom događaju. Citadela libri, Zagreb,
2019., str. 9-78.
8. McLuhan Marshal Razumijevanje medija, Golden marketing, Zagreb,
2008.
9. Melchinger, Siegfried Povijest političkog kazališta, Zagreb, 1989.
10. Platon „Gozba ili Simpozij“ u Platon, Eros i filia, Demetra, Zagreb,
11. Christopher Clark, Wolfram Kaiser, Culture Wars. Secular-Catholic
Conflict in Nineteenth-Century Europe, Cambridge University Press,
2009.
12. Vera Čubela Adorić i Marina Jurkin, „Skala imanentne i ultimativne
pravde”
13. Sire, J. W. Izazov svjetonazora, STEPress, Zagreb, 2001.
14. Sanja Nikčević Kazališna kritika ili neizbježni suputnik UAOS/Leykam,
Zagreb, 2012.
15. Alen Biskupović Osječka kazališna kritika, UAOS/Leykam,
Osijek/Zagreb, 2019…./
Polemika Nemec/Nikčević- Vijenac od rujna do prosinca 2018.
https://www.matica.hr/vijenac/642/krleza-je-najizvoeniji-hrvatskiautor-
28293/
1. Booth, John E. The Critic, Power and the Performing Arts, New York,
1991.
2. Gordana Slabinac, „Zapadni kanon i hrvatska književnost“ u:
Književna smotra 37, 1, 153, 2005, str. 3-15.
3. Colleran, Jean “Disposable Wars, Disappearing Acts: Theatrical
Responses to the 1991. Gulf War”, Theatre Journal 4/2003.
4. Dahl, Mary Karen Political Violence in Drama, Ann Arbor, Michigan,
1987
5. Culler, Jonathan Književna teorija – vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb,
2001.
6. Porter, T. S. Myth and Modern American Drama, Detroit 1969.
7. Scanlan, Tom Family Drama and American Dreams, Westport, 1978
8. Sanja Nikčević Mit o Krleži, krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu,
Matica hrvatska, Zagreb, 2016., str. 206.
9. Sanja Nikčević „Kako smo izgubili pravo na sliku hrvatske žrtve i
junaka ili čekajući povratak katarze“, Republika 3-4/2018. 98-116.
10. Sanja Nikčević „Suvremeno kazalište i publika ili od prezira publike
do opravdanja njezinog bijega“ u Dani hvarskog kazališta: Publika i
kritika, Boris Senker (ur.) HAZU, Književni krug Split, Zagreb/Split,
2016. str. 149.-173.
11. Sanja Nikčević “Pepeljugina cipelica ili kako režemo sve što viri iz
uskog vrijednosnog kanona”, Republika, 1-2/2019, str. 104-117.
12. „The Israeli-Plestinian Conflict on Stage“, American Theatre
May/June 2008. (poseban temat)
13. Carlson, Marla „Looking, Listening and Remebering. Ways to Walk
New York after 9/11“, Theatre Journal 395-416 /2006.
14. Akstens, Thomas “Under Fire: Sontag, Godot, Sarajevo”, ASSAPH,
11/1995.
15. Civetta, Peter “The Performance of God – Religious Discourse in the
Aftermath of 11 September”, The Journal of Religion and Theatre
2/2003.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno na dva kolokvija i seminarskom radu
Nastavne aktivnosti (aktivno sudjelovanje na nastavi: analiza
drame, diskusija, analiza kritika)
Seminarsko izlaganje
1. kolokvij (pismeni)
2. kolokvij (pismeni)
Završni ispit (pismeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
Nastavne aktivnosti (pohađanje nastave, analiza, diskusija) –
70% ocjene
Seminarski rad – max. 20 %;
1. kolokvij – max. 25 %;
2. kolokvij – max. 25 %;
Završni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno
odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarsko izlaganje | 0.6 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
Završni ispit | 0.8 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |