Kolegij
Studiji
PovijestKomunikologija
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
235244ECTS
4
Cilj: Upoznati studente s nastankom i razvojem europskih gradova u kontekstu općih povijesnih procesa i razvoja urbanizma. Komparativnom analizom razvoja europskih gradova prezentirat će se osnovne karakteristike razvoja te vrednovati njihova glavna obilježja s obzirom na kronološke, zemljopisne uvjete, regionalnu pripadnost te pripadnost kulturnom krugu. Sadržaj: Kolegij daje pregled razvoja i strukture europskih gradova od antike do 19. stoljeća. Na primjerima europskih gradova kolegij prezentira glavne osobine topografije, funkcionalnu i morfološku strukturu. Specifična povijesna razdoblja i društvene strukture utjecali su na stvaranje specifične prostorne strukture grada. Tako razlikujemo karakteristične etape u razvoju grada: antičko razdoblje, srednji vijek, ranonovovjekovno razdoblje od 1500. do 1880. godine, razdoblje tzv. industrijske urbanizacije nakon 1800. godine te postindustrijsko razdoblje. Gradovi će se analizirati i s obzirom na geografske karakteristike (sredozemni grad, srednjoeuropski grad, skandinavski grad itd.), veličinu (metropole, mali gradovi), topografiju (lučki gradovi, otočni gradovi, gradovi na uzvisinama itd.), posebne
okolnosti (ratovi, epidemije, potresi). Naglasak predavanja će biti i na izabranim europskim gradovima i na komparativnim hrvatskim primjerima.
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima vezanim uz urbanu povijest i spoznati važnost interdisciplinarnog pristupa problematici. 2. Održati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje. 3. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 4. Koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i vještinama komuniciranja.
a B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, Prapovijest – Antika, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. II, Srednji vijek, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. III, Novo doba, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja).
P. Clark, European cities and towns, 400-2000, Oxford University Press, 2009; M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. (odabrana poglavlja); T. Raukar, „Srednjovjekovni grad na istočnom Jadranu: prostor i društvo“, u: Spomenica Ljube Bobana (ed. Nikša Stančić), Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996, 35-48; D. Miletić, Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske; Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja); C. Gates, Ancient Cities, Routledge, New York 2003. (repr. 2011.);. P. M. Hohenberg i L. Hollen Lees, The Making of Urban Europe: 1000-1994, Cambridge-Massachusetts-London 1996; S. R. Epstein, ur., Town and Country in Europe, 1300–1800, Cambridge: Cambridge University Press, 2001; T. Marasović, „Srednjovjekovni urbanizam hrvatskih gradova na Jadranu“, u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost. sv. 2, Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI stoljeće), ur. I. Supičić i E. Hercigonja, Zagreb: HAZU & AGM & Školska knjiga, 2000, 527-551; D. Jelaš, „Tipologija srednjovjekovnih gradskih naselja u donjem međurječju Drave i Save“, u: Povijesni Zbornik 5 (2012.), str. 33-50; I. Benyovsky Latin, „The Venetian Impact on Urban Change in Dalmatian Towns in the First Half of the Fifteenth Century“, u: Acta Histriae 22/3 , 2014, 573-616; A. Mohorovčić. Razvoj naselja i gradova na području sjeverne Hrvatske. Zagreb, Hrvatska i Europa, sv. I, 2000, 553- 583; R. Vučetić, Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom Zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata, magistarski rad, 2002.
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (pismeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: nedovoljan (1) – 0 do 49,9% dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene seminarske obveze – 20% (izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija – 12%) kolokvij – 25% kolokvij – 25% b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) pismeni ispit – 30%
Cilj: Upoznati studente s nastankom i razvojem europskih gradova u kontekstu općih povijesnih procesa i razvoja urbanizma. Komparativnom analizom razvoja europskih gradova prezentirat će se osnovne karakteristike razvoja te vrednovati njihova glavna obilježja s obzirom na kronološke, zemljopisne uvjete, regionalnu pripadnost te pripadnost kulturnom krugu. Sadržaj: Kolegij daje pregled razvoja i strukture europskih gradova od antike do 19. stoljeća. Na primjerima europskih gradova kolegij prezentira glavne osobine topografije, funkcionalnu i morfološku strukturu. Specifična povijesna razdoblja i društvene strukture utjecali su na stvaranje specifične prostorne strukture grada. Tako razlikujemo karakteristične etape u razvoju grada: antičko razdoblje, srednji vijek, ranonovovjekovno razdoblje od 1500. do 1880. godine, razdoblje tzv. industrijske urbanizacije nakon 1800. godine te postindustrijsko razdoblje. Gradovi će se analizirati i s obzirom na geografske karakteristike (sredozemni grad, srednjoeuropski grad, skandinavski grad itd.), veličinu (metropole, mali gradovi), topografiju (lučki gradovi, otočni gradovi, gradovi na uzvisinama itd.), posebne
okolnosti (ratovi, epidemije, potresi). Naglasak predavanja će biti i na izabranim europskim gradovima i na komparativnim hrvatskim primjerima.
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima vezanim uz urbanu povijest i spoznati važnost interdisciplinarnog pristupa problematici. 2. Održati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje. 3. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 4. Koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i vještinama komuniciranja.
a B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, Prapovijest – Antika, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. II, Srednji vijek, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. III, Novo doba, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja).
P. Clark, European cities and towns, 400-2000, Oxford University Press, 2009; M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. (odabrana poglavlja); T. Raukar, „Srednjovjekovni grad na istočnom Jadranu: prostor i društvo“, u: Spomenica Ljube Bobana (ed. Nikša Stančić), Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996, 35-48; D. Miletić, Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske; Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja); C. Gates, Ancient Cities, Routledge, New York 2003. (repr. 2011.);. P. M. Hohenberg i L. Hollen Lees, The Making of Urban Europe: 1000-1994, Cambridge-Massachusetts-London 1996; S. R. Epstein, ur., Town and Country in Europe, 1300–1800, Cambridge: Cambridge University Press, 2001; T. Marasović, „Srednjovjekovni urbanizam hrvatskih gradova na Jadranu“, u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost. sv. 2, Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI stoljeće), ur. I. Supičić i E. Hercigonja, Zagreb: HAZU & AGM & Školska knjiga, 2000, 527-551; D. Jelaš, „Tipologija srednjovjekovnih gradskih naselja u donjem međurječju Drave i Save“, u: Povijesni Zbornik 5 (2012.), str. 33-50; I. Benyovsky Latin, „The Venetian Impact on Urban Change in Dalmatian Towns in the First Half of the Fifteenth Century“, u: Acta Histriae 22/3 , 2014, 573-616; A. Mohorovčić. Razvoj naselja i gradova na području sjeverne Hrvatske. Zagreb, Hrvatska i Europa, sv. I, 2000, 553- 583; R. Vučetić, Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom Zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata, magistarski rad, 2002.
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (pismeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: nedovoljan (1) – 0 do 49,9% dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene seminarske obveze – 20% (izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija – 12%) kolokvij – 25% kolokvij – 25% b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) pismeni ispit – 30%
Cilj: Upoznati studente s nastankom i razvojem europskih gradova u kontekstu općih povijesnih procesa i razvoja urbanizma. Komparativnom analizom razvoja europskih gradova prezentirat će se osnovne karakteristike razvoja te vrednovati njihova glavna obilježja s obzirom na kronološke, zemljopisne uvjete, regionalnu pripadnost te pripadnost kulturnom krugu. Sadržaj: Kolegij daje pregled razvoja i strukture europskih gradova od antike do 19. stoljeća. Na primjerima europskih gradova kolegij prezentira glavne osobine topografije, funkcionalnu i morfološku strukturu. Specifična povijesna razdoblja i društvene strukture utjecali su na stvaranje specifične prostorne strukture grada. Tako razlikujemo karakteristične etape u razvoju grada: antičko razdoblje, srednji vijek, ranonovovjekovno razdoblje od 1500. do 1880. godine, razdoblje tzv. industrijske urbanizacije nakon 1800. godine te postindustrijsko razdoblje. Gradovi će se analizirati i s obzirom na geografske karakteristike (sredozemni grad, srednjoeuropski grad, skandinavski grad itd.), veličinu (metropole, mali gradovi), topografiju (lučki gradovi, otočni gradovi, gradovi na uzvisinama itd.), posebne
okolnosti (ratovi, epidemije, potresi). Naglasak predavanja će biti i na izabranim europskim gradovima i na komparativnim hrvatskim primjerima.
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima vezanim uz urbanu povijest i spoznati važnost interdisciplinarnog pristupa problematici. 2. Održati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje. 3. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 4. Koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i vještinama komuniciranja.
a B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, Prapovijest – Antika, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. II, Srednji vijek, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. III, Novo doba, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja).
P. Clark, European cities and towns, 400-2000, Oxford University Press, 2009; M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. (odabrana poglavlja); T. Raukar, „Srednjovjekovni grad na istočnom Jadranu: prostor i društvo“, u: Spomenica Ljube Bobana (ed. Nikša Stančić), Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996, 35-48; D. Miletić, Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske; Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja); C. Gates, Ancient Cities, Routledge, New York 2003. (repr. 2011.);. P. M. Hohenberg i L. Hollen Lees, The Making of Urban Europe: 1000-1994, Cambridge-Massachusetts-London 1996; S. R. Epstein, ur., Town and Country in Europe, 1300–1800, Cambridge: Cambridge University Press, 2001; T. Marasović, „Srednjovjekovni urbanizam hrvatskih gradova na Jadranu“, u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost. sv. 2, Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI stoljeće), ur. I. Supičić i E. Hercigonja, Zagreb: HAZU & AGM & Školska knjiga, 2000, 527-551; D. Jelaš, „Tipologija srednjovjekovnih gradskih naselja u donjem međurječju Drave i Save“, u: Povijesni Zbornik 5 (2012.), str. 33-50; I. Benyovsky Latin, „The Venetian Impact on Urban Change in Dalmatian Towns in the First Half of the Fifteenth Century“, u: Acta Histriae 22/3 , 2014, 573-616; A. Mohorovčić. Razvoj naselja i gradova na području sjeverne Hrvatske. Zagreb, Hrvatska i Europa, sv. I, 2000, 553- 583; R. Vučetić, Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom Zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata, magistarski rad, 2002.
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (pismeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: nedovoljan (1) – 0 do 49,9% dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene seminarske obveze – 20% (izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija – 12%) kolokvij – 25% kolokvij – 25% b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) pismeni ispit – 30%