1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima vezanim uz urbanu povijest i spoznati važnost interdisciplinarnog pristupa problematici. 2. Održati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje. 3. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 4. Koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i vještinama komuniciranja.

a B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, Prapovijest – Antika, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. II, Srednji vijek, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. III, Novo doba, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja).

P. Clark, European cities and towns, 400-2000, Oxford University Press,  2009; M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. (odabrana poglavlja); T. Raukar, „Srednjovjekovni grad na istočnom Jadranu: prostor i društvo“, u: Spomenica Ljube Bobana (ed. Nikša Stančić), Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996, 35-48; D. Miletić, Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske; Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja); C. Gates, Ancient Cities, Routledge, New York 2003. (repr. 2011.);. P. M. Hohenberg i L. Hollen Lees, The Making of Urban Europe: 1000-1994, Cambridge-Massachusetts-London 1996; S. R. Epstein, ur., Town and Country in Europe, 1300–1800, Cambridge: Cambridge University Press, 2001; T. Marasović, „Srednjovjekovni urbanizam hrvatskih gradova na Jadranu“, u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost. sv. 2, Srednji vijek i renesansa (XIII-XVI stoljeće), ur. I. Supičić i E. Hercigonja, Zagreb: HAZU & AGM & Školska knjiga, 2000, 527-551; D. Jelaš, „Tipologija srednjovjekovnih gradskih naselja u donjem međurječju Drave i Save“, u: Povijesni Zbornik 5 (2012.), str. 33-50; I. Benyovsky Latin, „The Venetian Impact on Urban Change in Dalmatian Towns in the First Half of the Fifteenth Century“, u: Acta Histriae 22/3 , 2014, 573-616; A. Mohorovčić. Razvoj naselja i gradova na području sjeverne Hrvatske. Zagreb, Hrvatska i Europa, sv. I, 2000, 553- 583; R. Vučetić, Prostorna struktura srednjovjekovnih gradskih naselja u Hrvatskom Zagorju i njihov razvoj do Prvog svjetskog rata, magistarski rad, 2002.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: nedovoljan (1) – 0 do 49,9% dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene seminarske obveze – 20% (izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija – 12%) kolokvij – 25% kolokvij – 25% b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) pismeni ispit – 30%