Kolegij
Studiji
KomunikologijaPovijest
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
267701ECTS
4
Osnove retorike predmet je na kojemu će se studenti upoznati s korijenima retorike, starogrčkim i starorimskim retoričarima i oratorima koji su postavili temelje retoričke prakse koja je i danas dio suvremenih obrazovnih programa, ali i koja se praktično primjenjuje u raznim vrstama javnih nastupa. U okviru predmeta posebno će se razraditi, poučiti i oprimjeriti retoričke figure koje su u funkciji uvjeravanja, potom argumentacijske strategije i tehnike, argumentacijske sheme te logičke pogreške u argumentiranju. Nastava će uključivati i brojne studije primjera – pisane i govorene – koji će se analizirati i interpretirati ne bi li studenti na konkretnim primjerima utvrdili stečena teorijska znanja kako bi ih i sami mogli prepoznati (npr. argumentacijske pogreške), odnosno kako bi ih i sami mogli upotrijebiti (npr. argumentacijski model).
1) objasniti osnovne retoričke pojmove (retorika, retor, orator, argument, argumentacija, retoričke figure...)
2) primijeniti model argumentiranja u zadanome govornom/pisanom diskursu
3) prepoznati argumentacijske pogreške
4) oblikovati tekst/govor primjenjujući retorička pravila
5) kritički prosuditi tekst/govor s argumentacijskoga aspekta.
Beker, M. (1997). Kratka povijest antičke retorike. Zagreb.
Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje. Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Rijeka: Udruga za razvoj visokoga školstva Univeritas. (odabrana poglavlja)
Reškovac, T. Logika debate. Hrvatsko debatno društvo. (odabrana poglavlja)
Škarić, I. (2011). Argumentacija. Zagreb: Globus (odabrana poglavlja)
- Aristotel (2007). On Sophistical Refutations. Adelaide: web edition by eBooks@Adelaide. The University of Adelaide Library: University of Adelaide.
- Benoit, W. L. i Benoit, P. J. (2013). Persuazivne poruke: proces utjecaja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
- Besnard, P. i Hunter, A. (2008) Elements of Argumentation. Cambrige: MIT Press.
- Kišiček, G. i Stanković, D. (2014). Retorika i društvo. Zagreb: Naklada Slap.
- Kišiček, G. (2018). Retorika i politika: Zagreb: Jesenski i Turk.
- Škarić, I. (1982). U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb: Školska knjiga.
Redovito pohađanje nastave:
- prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskome programu i izvedbenome nastavnom planu
2. Aktivnost na nastavi:
- ispunjavanje seminarskih i drugih nastavnih obveza.
Pisani ispit i seminarske aktivnosti (analiza govora, izlaganje).
Način ocjenjivanja:
1) nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- 1. kolokvij – 25 % ocjene
- 2. kolokvij – 25 % ocjene
- seminarske obveze – 20 % ocjene
2) završni ispit – 30 % ocjene
- pisani ispit – 30 % (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada:
nedovoljan (1) – 0 – 49,9 %
dovoljan (2) – 50 – 64,9 %
dobar (3) – 65 – 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 – 89 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.56 | 20 |
| Kolokvij - međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij - međuispit | 0.7 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + zav. ispit) | 4 | 100 |
Osnove retorike predmet je na kojemu će se studenti upoznati s korijenima retorike, starogrčkim i starorimskim retoričarima i oratorima koji su postavili temelje retoričke prakse koja je i danas dio suvremenih obrazovnih programa, ali i koja se praktično primjenjuje u raznim vrstama javnih nastupa. U okviru predmeta posebno će se razraditi, poučiti i oprimjeriti retoričke figure koje su u funkciji uvjeravanja, potom argumentacijske strategije i tehnike, argumentacijske sheme te logičke pogreške u argumentiranju. Nastava će uključivati i brojne studije primjera – pisane i govorene – koji će se analizirati i interpretirati ne bi li studenti na konkretnim primjerima utvrdili stečena teorijska znanja kako bi ih i sami mogli prepoznati (npr. argumentacijske pogreške), odnosno kako bi ih i sami mogli upotrijebiti (npr. argumentacijski model).
1) objasniti osnovne retoričke pojmove (retorika, retor, orator, argument, argumentacija, retoričke figure...)
2) primijeniti model argumentiranja u zadanome govornom/pisanom diskursu
3) prepoznati argumentacijske pogreške
4) oblikovati tekst/govor primjenjujući retorička pravila
5) kritički prosuditi tekst/govor s argumentacijskoga aspekta.
Beker, M. (1997). Kratka povijest antičke retorike. Zagreb.
Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje. Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Rijeka: Udruga za razvoj visokoga školstva Univeritas. (odabrana poglavlja)
Reškovac, T. Logika debate. Hrvatsko debatno društvo. (odabrana poglavlja)
Škarić, I. (2011). Argumentacija. Zagreb: Globus (odabrana poglavlja)
- Aristotel (2007). On Sophistical Refutations. Adelaide: web edition by eBooks@Adelaide. The University of Adelaide Library: University of Adelaide.
- Benoit, W. L. i Benoit, P. J. (2013). Persuazivne poruke: proces utjecaja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
- Besnard, P. i Hunter, A. (2008) Elements of Argumentation. Cambrige: MIT Press.
- Kišiček, G. i Stanković, D. (2014). Retorika i društvo. Zagreb: Naklada Slap.
- Kišiček, G. (2018). Retorika i politika: Zagreb: Jesenski i Turk.
- Škarić, I. (1982). U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb: Školska knjiga.
Redovito pohađanje nastave:
- prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskome programu i izvedbenome nastavnom planu
2. Aktivnost na nastavi:
- ispunjavanje seminarskih i drugih nastavnih obveza.
Pisani ispit i seminarske aktivnosti (analiza govora, izlaganje).
Način ocjenjivanja:
1) nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- 1. kolokvij – 25 % ocjene
- 2. kolokvij – 25 % ocjene
- seminarske obveze – 20 % ocjene
2) završni ispit – 30 % ocjene
- pisani ispit – 30 % (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada:
nedovoljan (1) – 0 – 49,9 %
dovoljan (2) – 50 – 64,9 %
dobar (3) – 65 – 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 – 89 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.56 | 20 |
| Kolokvij - međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij - međuispit | 0.7 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + zav. ispit) | 4 | 100 |
Osnove retorike predmet je na kojemu će se studenti upoznati s korijenima retorike, starogrčkim i starorimskim retoričarima i oratorima koji su postavili temelje retoričke prakse koja je i danas dio suvremenih obrazovnih programa, ali i koja se praktično primjenjuje u raznim vrstama javnih nastupa. U okviru predmeta posebno će se razraditi, poučiti i oprimjeriti retoričke figure koje su u funkciji uvjeravanja, potom argumentacijske strategije i tehnike, argumentacijske sheme te logičke pogreške u argumentiranju. Nastava će uključivati i brojne studije primjera – pisane i govorene – koji će se analizirati i interpretirati ne bi li studenti na konkretnim primjerima utvrdili stečena teorijska znanja kako bi ih i sami mogli prepoznati (npr. argumentacijske pogreške), odnosno kako bi ih i sami mogli upotrijebiti (npr. argumentacijski model).
1) objasniti osnovne retoričke pojmove (retorika, retor, orator, argument, argumentacija, retoričke figure...)
2) primijeniti model argumentiranja u zadanome govornom/pisanom diskursu
3) prepoznati argumentacijske pogreške
4) oblikovati tekst/govor primjenjujući retorička pravila
5) kritički prosuditi tekst/govor s argumentacijskoga aspekta.
Beker, M. (1997). Kratka povijest antičke retorike. Zagreb.
Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje. Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Rijeka: Udruga za razvoj visokoga školstva Univeritas. (odabrana poglavlja)
Reškovac, T. Logika debate. Hrvatsko debatno društvo. (odabrana poglavlja)
Škarić, I. (2011). Argumentacija. Zagreb: Globus (odabrana poglavlja)
- Aristotel (2007). On Sophistical Refutations. Adelaide: web edition by eBooks@Adelaide. The University of Adelaide Library: University of Adelaide.
- Benoit, W. L. i Benoit, P. J. (2013). Persuazivne poruke: proces utjecaja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
- Besnard, P. i Hunter, A. (2008) Elements of Argumentation. Cambrige: MIT Press.
- Kišiček, G. i Stanković, D. (2014). Retorika i društvo. Zagreb: Naklada Slap.
- Kišiček, G. (2018). Retorika i politika: Zagreb: Jesenski i Turk.
- Škarić, I. (1982). U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb: Školska knjiga.
Redovito pohađanje nastave:
- prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskome programu i izvedbenome nastavnom planu
2. Aktivnost na nastavi:
- ispunjavanje seminarskih i drugih nastavnih obveza.
Pisani ispit i seminarske aktivnosti (analiza govora, izlaganje).
Način ocjenjivanja:
1) nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- 1. kolokvij – 25 % ocjene
- 2. kolokvij – 25 % ocjene
- seminarske obveze – 20 % ocjene
2) završni ispit – 30 % ocjene
- pisani ispit – 30 % (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskoga rada:
nedovoljan (1) – 0 – 49,9 %
dovoljan (2) – 50 – 64,9 %
dobar (3) – 65 – 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 – 89 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.56 | 20 |
| Kolokvij - međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij - međuispit | 0.7 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + zav. ispit) | 4 | 100 |