Kolegij
1. godina: Znanstveni rad i prijenos znanstvenih informacija
Studenti će steći osnovna znanja i stavove o izvorima i putovima stvaranja znanja; prepoznati osnovnu
građu različitih oblika informacija u medicini, identificirati i objasniti vrste istraživanja i načela ustroja
kliničkih studija te osnove uzorkovanja i opisa značajki uzorka i populacije. Poseban naglasak bit će na
važnosti statističkoga načina mišljenja u analizi, pretraživanju znanstvene literature i poznavanju
znanstvenoga procesa u medicini. Tijekom vježbi, studenti će analizirati znanstvene radove čiji sadržaj
odgovara temama pretkliničke nastave prve godine.
1. godina: Znanstveni rad i prijenos znanstvenih informacija
Nakon odslušanog predmeta student će moći:
- prepoznati izvore i putove stvaranja stvarnoga ljudskoga znanja;
- prepoznati vrste istraživanja u medicini;
- kritički ocijeniti prikaz podataka i kritički analizirati znanstvena izvješća o medicinskim istraživanjima;
- prepoznati i ocijeniti različite načine prikazivanja podataka prikupljenih u istraživanju;
- nabrojiti i prepoznati temeljne statističke pojmove, definicije i postupke.
Matko Marušić, i suradnici. UVOD U ZNANSTVENI RAD U MEDICINI, 6. IZDANJE.
Medicinska naklada. Zagreb, 2019.
George M. Hall (Editor). How To Write a Paper, 5th Edition. BMJ Books. John Wiley &
Sons, Ltd. West Sussex, UK. 2013.
Članci iz serije Lekcije iz biostatistike, časopisa Biochemia Medica, Hrvatskoga društva za
medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
1. godina: Znanstveni rad i prijenos znanstvenih informacija
Studenti će steći osnovna znanja i stavove o izvorima i putovima stvaranja znanja; prepoznati osnovnu
građu različitih oblika informacija u medicini, identificirati i objasniti vrste istraživanja i načela ustroja
kliničkih studija te osnove uzorkovanja i opisa značajki uzorka i populacije. Poseban naglasak bit će na
važnosti statističkoga načina mišljenja u analizi, pretraživanju znanstvene literature i poznavanju
znanstvenoga procesa u medicini. Tijekom vježbi, studenti će analizirati znanstvene radove čiji sadržaj
odgovara temama pretkliničke nastave prve godine.
1. godina: Znanstveni rad i prijenos znanstvenih informacija
Nakon odslušanog predmeta student će moći:
- prepoznati izvore i putove stvaranja stvarnoga ljudskoga znanja;
- prepoznati vrste istraživanja u medicini;
- kritički ocijeniti prikaz podataka i kritički analizirati znanstvena izvješća o medicinskim istraživanjima;
- prepoznati i ocijeniti različite načine prikazivanja podataka prikupljenih u istraživanju;
- nabrojiti i prepoznati temeljne statističke pojmove, definicije i postupke.
Matko Marušić, i suradnici. UVOD U ZNANSTVENI RAD U MEDICINI, 6. IZDANJE.
Medicinska naklada. Zagreb, 2019.
George M. Hall (Editor). How To Write a Paper, 5th Edition. BMJ Books. John Wiley &
Sons, Ltd. West Sussex, UK. 2013.
Članci iz serije Lekcije iz biostatistike, časopisa Biochemia Medica, Hrvatskoga društva za
medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
1. godina: Znanstveni rad i prijenos znanstvenih informacija
Studenti će steći osnovna znanja i stavove o izvorima i putovima stvaranja znanja; prepoznati osnovnu
građu različitih oblika informacija u medicini, identificirati i objasniti vrste istraživanja i načela ustroja
kliničkih studija te osnove uzorkovanja i opisa značajki uzorka i populacije. Poseban naglasak bit će na
važnosti statističkoga načina mišljenja u analizi, pretraživanju znanstvene literature i poznavanju
znanstvenoga procesa u medicini. Tijekom vježbi, studenti će analizirati znanstvene radove čiji sadržaj
odgovara temama pretkliničke nastave prve godine.
1. godina: Znanstveni rad i prijenos znanstvenih informacija
Nakon odslušanog predmeta student će moći:
- prepoznati izvore i putove stvaranja stvarnoga ljudskoga znanja;
- prepoznati vrste istraživanja u medicini;
- kritički ocijeniti prikaz podataka i kritički analizirati znanstvena izvješća o medicinskim istraživanjima;
- prepoznati i ocijeniti različite načine prikazivanja podataka prikupljenih u istraživanju;
- nabrojiti i prepoznati temeljne statističke pojmove, definicije i postupke.
Matko Marušić, i suradnici. UVOD U ZNANSTVENI RAD U MEDICINI, 6. IZDANJE.
Medicinska naklada. Zagreb, 2019.
George M. Hall (Editor). How To Write a Paper, 5th Edition. BMJ Books. John Wiley &
Sons, Ltd. West Sussex, UK. 2013.
Članci iz serije Lekcije iz biostatistike, časopisa Biochemia Medica, Hrvatskoga društva za
medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |