Kolegij
Opća infektologija: Pristup bolesniku sa zaraznom bolesti; Imunopatogeneza infektivnih
bolesti, Klinički znakovi i simptomi infektivnih bolesti; Laboratorijski testovi u dijagnostici infektivnih
bolesti; Liječenje infektivnih bolesti, Imunizacija i pasivna profilaksa. Glavni klinički sindromi infektivnih
bolesti: Vrućica; Sepsa i septični šok; Infekcije dišnog sustava; Infekcije urogenitalnog sustava, Infekcije
kože i lokomotornog sustava; Gastrointestinalne infekcije i infekcije jetre i žučnog sustava; Infekcije
središnjeg živčanog sustava; HIV/AIDS i infekcije u imunokompromitiranih bolesnika. Uzročnici
zaraznih bolesti: A. Bakterijske infekcije: Gram-pozitivni koki i bacili; Gram- negativni koki i bacili;
Spirohete; Anaerobne bakterije; B. Virusne infekcije: RNK i DNK virusi; C.Infekcije uzrokovane
mikoplazmama, klamidijama i ureaplazmama; D. Rikecioze; E. Mikoze; F. Protozoe i helminti. Specifična
poglavlja: Specifičnosti infekcija u djece; Specifičnosti infekcija u starijoj dobi; Bolničke infekcije;
Karantenske bolesti; Emergentne i re-emergentne zarazne bolesti.
Nakon položenog predmeta student će imati odgovarajuća znanja, vještine i stavove koji će mu omogućiti
da uz nadzor i u svojstvu liječnika započne s radom u okviru struka obuhvaćenih predmetom u okruženju
primarnih, sekundarnih ili tercijarnih zdravstvenih ustanova.
Student će steći temeljna i napredna znanja iz:
- Infektologije i Kliničke mikrobiologije;
Student će moći:
- definirati važne kliničke sindrome i nabrojiti bolesti koje su u diferencijalnoj dijagnozi tih sindroma;
- nabrojiti i definirati kliničke znakove i simptome, dijagnostičke postupke, tijek bolesti, terapijsku
intervenciju i prognozu glavnih bolesti u strukama obuhvaćenim predmetom;
- temeljem anamneze i fizikalnog pregleda moći će sintetizirati podatke i donijeti odluku koji dijagnostički
testovi su najprimjereniji;
- analizirati rezultate dijagnostičkih testova i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog
pregleda u dijagnozu;
- primijeniti objedinjujuću teoriju koja jednom dijagnozom objašnjava sve prisutne kliničke znakove i
simptome;
- odrediti vrstu uzorka i vrstu mikrobiološke pretrage te interpretirati dobiveni mikrobiološki nalaz i test
osjetljivosti za najčešće infekcijske kliničke sindrome;
- provesti temeljne mjere prevencije bolničkih infekcija.
Begovac J. Klinička infektologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Lepur D. Infektologija, Naklada slap, Jastrebarsko, 2019.
Soutwick F. Infektivne bolesti, Placebo, Split, 2017.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 1.6 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 1.6 | 20 |
Praktični dio završnog ispita | 2.4 | 30 |
Pismeni dio završnog ispita | 4 | 50 |
UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 8 | 100% |
Opća infektologija: Pristup bolesniku sa zaraznom bolesti; Imunopatogeneza infektivnih
bolesti, Klinički znakovi i simptomi infektivnih bolesti; Laboratorijski testovi u dijagnostici infektivnih
bolesti; Liječenje infektivnih bolesti, Imunizacija i pasivna profilaksa. Glavni klinički sindromi infektivnih
bolesti: Vrućica; Sepsa i septični šok; Infekcije dišnog sustava; Infekcije urogenitalnog sustava, Infekcije
kože i lokomotornog sustava; Gastrointestinalne infekcije i infekcije jetre i žučnog sustava; Infekcije
središnjeg živčanog sustava; HIV/AIDS i infekcije u imunokompromitiranih bolesnika. Uzročnici
zaraznih bolesti: A. Bakterijske infekcije: Gram-pozitivni koki i bacili; Gram- negativni koki i bacili;
Spirohete; Anaerobne bakterije; B. Virusne infekcije: RNK i DNK virusi; C.Infekcije uzrokovane
mikoplazmama, klamidijama i ureaplazmama; D. Rikecioze; E. Mikoze; F. Protozoe i helminti. Specifična
poglavlja: Specifičnosti infekcija u djece; Specifičnosti infekcija u starijoj dobi; Bolničke infekcije;
Karantenske bolesti; Emergentne i re-emergentne zarazne bolesti.
Nakon položenog predmeta student će imati odgovarajuća znanja, vještine i stavove koji će mu omogućiti
da uz nadzor i u svojstvu liječnika započne s radom u okviru struka obuhvaćenih predmetom u okruženju
primarnih, sekundarnih ili tercijarnih zdravstvenih ustanova.
Student će steći temeljna i napredna znanja iz:
- Infektologije i Kliničke mikrobiologije;
Student će moći:
- definirati važne kliničke sindrome i nabrojiti bolesti koje su u diferencijalnoj dijagnozi tih sindroma;
- nabrojiti i definirati kliničke znakove i simptome, dijagnostičke postupke, tijek bolesti, terapijsku
intervenciju i prognozu glavnih bolesti u strukama obuhvaćenim predmetom;
- temeljem anamneze i fizikalnog pregleda moći će sintetizirati podatke i donijeti odluku koji dijagnostički
testovi su najprimjereniji;
- analizirati rezultate dijagnostičkih testova i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog
pregleda u dijagnozu;
- primijeniti objedinjujuću teoriju koja jednom dijagnozom objašnjava sve prisutne kliničke znakove i
simptome;
- odrediti vrstu uzorka i vrstu mikrobiološke pretrage te interpretirati dobiveni mikrobiološki nalaz i test
osjetljivosti za najčešće infekcijske kliničke sindrome;
- provesti temeljne mjere prevencije bolničkih infekcija.
Begovac J. Klinička infektologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Lepur D. Infektologija, Naklada slap, Jastrebarsko, 2019.
Soutwick F. Infektivne bolesti, Placebo, Split, 2017.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 1.6 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 1.6 | 20 |
Praktični dio završnog ispita | 2.4 | 30 |
Pismeni dio završnog ispita | 4 | 50 |
UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 8 | 100% |
Opća infektologija: Pristup bolesniku sa zaraznom bolesti; Imunopatogeneza infektivnih
bolesti, Klinički znakovi i simptomi infektivnih bolesti; Laboratorijski testovi u dijagnostici infektivnih
bolesti; Liječenje infektivnih bolesti, Imunizacija i pasivna profilaksa. Glavni klinički sindromi infektivnih
bolesti: Vrućica; Sepsa i septični šok; Infekcije dišnog sustava; Infekcije urogenitalnog sustava, Infekcije
kože i lokomotornog sustava; Gastrointestinalne infekcije i infekcije jetre i žučnog sustava; Infekcije
središnjeg živčanog sustava; HIV/AIDS i infekcije u imunokompromitiranih bolesnika. Uzročnici
zaraznih bolesti: A. Bakterijske infekcije: Gram-pozitivni koki i bacili; Gram- negativni koki i bacili;
Spirohete; Anaerobne bakterije; B. Virusne infekcije: RNK i DNK virusi; C.Infekcije uzrokovane
mikoplazmama, klamidijama i ureaplazmama; D. Rikecioze; E. Mikoze; F. Protozoe i helminti. Specifična
poglavlja: Specifičnosti infekcija u djece; Specifičnosti infekcija u starijoj dobi; Bolničke infekcije;
Karantenske bolesti; Emergentne i re-emergentne zarazne bolesti.
Nakon položenog predmeta student će imati odgovarajuća znanja, vještine i stavove koji će mu omogućiti
da uz nadzor i u svojstvu liječnika započne s radom u okviru struka obuhvaćenih predmetom u okruženju
primarnih, sekundarnih ili tercijarnih zdravstvenih ustanova.
Student će steći temeljna i napredna znanja iz:
- Infektologije i Kliničke mikrobiologije;
Student će moći:
- definirati važne kliničke sindrome i nabrojiti bolesti koje su u diferencijalnoj dijagnozi tih sindroma;
- nabrojiti i definirati kliničke znakove i simptome, dijagnostičke postupke, tijek bolesti, terapijsku
intervenciju i prognozu glavnih bolesti u strukama obuhvaćenim predmetom;
- temeljem anamneze i fizikalnog pregleda moći će sintetizirati podatke i donijeti odluku koji dijagnostički
testovi su najprimjereniji;
- analizirati rezultate dijagnostičkih testova i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog
pregleda u dijagnozu;
- primijeniti objedinjujuću teoriju koja jednom dijagnozom objašnjava sve prisutne kliničke znakove i
simptome;
- odrediti vrstu uzorka i vrstu mikrobiološke pretrage te interpretirati dobiveni mikrobiološki nalaz i test
osjetljivosti za najčešće infekcijske kliničke sindrome;
- provesti temeljne mjere prevencije bolničkih infekcija.
Begovac J. Klinička infektologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Lepur D. Infektologija, Naklada slap, Jastrebarsko, 2019.
Soutwick F. Infektivne bolesti, Placebo, Split, 2017.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 1.6 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 1.6 | 20 |
Praktični dio završnog ispita | 2.4 | 30 |
Pismeni dio završnog ispita | 4 | 50 |
UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 8 | 100% |