Opća infektologija: Pristup bolesniku sa zaraznom bolesti; Imunopatogeneza infektivnih bolesti, Klinički znakovi i simptomi infektivnih bolesti; Laboratorijski testovi u dijagnostici infektivnih bolesti; Liječenje infektivnih bolesti, Imunizacija i pasivna profilaksa. Glavni klinički sindromi infektivnih bolesti: Vrućica; Sepsa i septični šok; Infekcije dišnog sustava; Infekcije urogenitalnog sustava, Infekcije kože i lokomotornog sustava; Gastrointestinalne infekcije i infekcije jetre i žučnog sustava; Infekcije središnjeg živčanog sustava; HIV/AIDS i infekcije u imunokompromitiranih bolesnika. Uzročnici zaraznih bolesti: A. Bakterijske infekcije: Gram-pozitivni koki i bacili; Gram- negativni koki i bacili; Spirohete; Anaerobne bakterije; B. Virusne infekcije: RNK i DNK virusi; C.Infekcije uzrokovane mikoplazmama, klamidijama i ureaplazmama; D. Rikecioze; E. Mikoze; F. Protozoe i helminti. Specifična poglavlja: Specifičnosti infekcija u djece; Specifičnosti infekcija u starijoj dobi; Bolničke infekcije; Karantenske bolesti; Emergentne i re-emergentne zarazne bolesti.
Nakon položenog predmeta student će imati odgovarajuća znanja, vještine i stavove koji će mu omogućiti da uz nadzor i u svojstvu liječnika započne s radom u okviru struka obuhvaćenih predmetom u okruženju primarnih, sekundarnih ili tercijarnih zdravstvenih ustanova. Student će steći temeljna i napredna znanja iz: - Infektologije i Kliničke mikrobiologije; Student će moći: - definirati važne kliničke sindrome i nabrojiti bolesti koje su u diferencijalnoj dijagnozi tih sindroma; - nabrojiti i definirati kliničke znakove i simptome, dijagnostičke postupke, tijek bolesti, terapijsku intervenciju i prognozu glavnih bolesti u strukama obuhvaćenim predmetom; - temeljem anamneze i fizikalnog pregleda moći će sintetizirati podatke i donijeti odluku koji dijagnostički testovi su najprimjereniji; - analizirati rezultate dijagnostičkih testova i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog pregleda u dijagnozu; - primijeniti objedinjujuću teoriju koja jednom dijagnozom objašnjava sve prisutne kliničke znakove i simptome; - odrediti vrstu uzorka i vrstu mikrobiološke pretrage te interpretirati dobiveni mikrobiološki nalaz i test osjetljivosti za najčešće infekcijske kliničke sindrome; - provesti temeljne mjere prevencije bolničkih infekcija.
Begovac J. Klinička infektologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. Lepur D. Infektologija, Naklada slap, Jastrebarsko, 2019.
Soutwick F. Infektivne bolesti, Placebo, Split, 2017.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do 89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
Vrsta aktivnosti
ECTS bodovi
Udio ocjene (%)
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave