1. Primijeniti norme hrvatskoga standardnoga jezika u javnoj komunikacji, pisanoj i govorenoj. 

2. Opisati temeljne pojmove i značajke akademskoga pisma. 

3. Napisati strukturirani pismeni rad rabeći stečena znanja i vještine. 

4. Prezentirati zadatak seminara ili vježbi rabeći stečena znanja i vještine. 

5. Koristiti programske pakete i alate za prikupljanje, obradu i prezentaciju podataka.

Cox, J., Labert, J. i Frye, C. (2010). Microsoft Office 2010: Korak po korak. Zagreb: Dobar plan.; 

Oraić Tolić, D. (2011). Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.; 

Tkalac Verčič, A., Sinčić Ćorić, D. i Pološki Vokić, N. (2010). Priručnik za metodologiju istraživačkog rada: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno ili stručno istraživanje. Zagreb: M. E. P.; 

Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskog jezika. Zagreb: Disput.; 

Zelenika, R. (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. 4. Izdanje. Rijeka: Ekonomski fakultet, Ljubljana: Ekonomska fakulteta Univerze.; 

Dorotić, J. (2018). Vodič za pisanje akademskog eseja. Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište. (Dostupno na mreži: httpss://issuu.com/jdorotic/docs/vodic_za_pisanje_akademskog_eseja_2).

Materijal s nastave.

1. Redovito pohađanje nastave

– prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu;

2. Uredno izvršene nastavne aktivnosti

– seminarske obveze (pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje); uredno izvršene tri zadaće (pripremljene i na vrijeme predane tri zadaće); i uredno napisan akademski esej (pripremljen i na vrijeme predan akademski esej);

3. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

– kumulativno ostvareno na seminarskome izlaganju, na tri zadaće i na akademskome eseju.

Kontinuirano vrednovanje studentskoga rada kroz:

1) Nastavne aktivnosti

– seminarsko izlaganje; tri zadaće i akademski esej.

2) Završni ispit (pismeni)

– minimum za prolaz jest 50% ocjene.

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 % bodova
dobar (3) – 65-79 % bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 % bodova
izvrstan (5) – 90% i više bodova.

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

1) seminarsko izlaganje – maks. 20 bodova (Umijeće izlaganja u PowerPoint-u: fokus na zadanu temu maks. 5; poticanje na raspravu i kvaliteta odgovora na postavljena pitanja maks. 4; organizacija, struktura i jasnoća u izlaganju maks. 3; inovativnost, originalnost i interaktivnost maks. 3; verbalna i neverbalna komunikacija maks. 3; etička korektnost maks. 2.)

2) 1. zadaća – maks. 10 bodova (Word u primjeni: Motivacijsko pismo – maks. 5; CV u Europass formatu – maks 5.)

3) 2. zadaća – maks. 10 bodova (Excel u primjeni: kalendar – maks. 3; adresar – maks. 3; troškovnik – maks. 3; grafikon – maks. 1.)

4) 3. zadaća – maks. 10 bodova (Jezik i stil pisanoga teksta – maks. 10)

5) akademski esej – maks. 20 bodova (Akademski esej napisan prema pravilima akademskoga pisma.)

b) Završni ispit – 30% ocjene

5) završni ispit – max. 30 bodova (pismeni – za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja, tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova).