Ciljevi predmeta: Stjecanje znanja o metodama mjerenja u psihologiji i uvid u koncepcije i pristupe mjerenju psihičkih osobina. Sadržaj predmeta: Psihologijsko mjerenje i njegova upotreba. Povijest psihologijskog testiranja. Etika u psihologijskom testiranju i procjeni. Psihologijski test i zadatci u testu. Uvod u metrijske karakteristike mjernih instrumenata. Mjerenje inteligencije. Mjerenje postignuća. Mjerenje ličnosti. Mjerenje interesa i vrijednosti. Kompjuterizirano testiranje.
Utvrditi psihometrijske karakteristike psiholoških mjernih instrumenata. Suprotstaviti prednosti i nedostatke individualnog i grupnog testiranja. Odabrati mjere za procjenu ličnosti, sposobnosti, interesa ili inteligencije. Kritički prosuđivati društvene, pravne i etičke implikacije psihologijskog testiranja.
Anastasi, A. i Urbina. S.(1997). Psychological testing. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall. Furr, R. M., Bacharach, V. R. (2013). Psychometrics: An Introduction. Los Angeles: Sage Publications, Inc. Jackson, C. (2003). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Urbina, S. (2014). Essentials of Psychological Testing. Hoboken: Wiley.
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave) Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova: 1. Nastavne aktivnosti – 70%: 1. kolokvij – 30% 2. kolokvij – 30% vježbe – 10% 2. Završni pismeni ispit – 30% Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – 90 do 100% bodova vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova dobar (3) – 65 do 79,9% bodova dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova