Kolegij
Studiji
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Povijest
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Sestrinstvo
Studijska godina
4ISVU ID
248623ECTS
6
Cilj je seminara upoznati polaznike s obilježjima novovjekovnih povijesnih izvora za istraživanje genealogija i povijesti obitelji te ukazati na metodičke pristupe i mogućnosti interpretacije istih. Jednako tako cilj je razvijanje analitičkog pristupa polaznika izvorima, potom kritičkog mišljenja, argumentiranog izlaganja, odabira relevantnih informacija i njihove interpretacije te usmene i pisane prezentacije. Seminar će se temeljiti na znanstvenoj obradi matičnih knjiga, grbovnica i drugih zbirki izvora, arhivskog gradiva i stručne literature kroz analizu i diskusiju tijekom nastave kao i na vlastitom istraživačkom radu polaznika te pisanoj i usmenoj prezentaciji rezultata.
- Primijeniti potrebna znanja iz pomoćnih povijesnih znanosti.
- Prikupljati i klasificirati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima i knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama.
- Analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu.
- Prezentirati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje.
- Voditi argumentirane rasprave te postavljati poticajna pitanja za raspravu.
- Primijeniti stečene vještine za nastavak studija, samostalan rad i druge oblike stručnog usavršavanja u kontekstu cjeloživotnog učenja.
V. Stipetić, N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja); M. Bertoša, „Matične knjige – arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe“, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci XLI-XLII (2000): 315-352.; B. Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, veksikologija. Rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja); Jakov Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi Zagreb, 1985. (odabrana poglavlja).
Arhivsko gradivo i zbirke izvora za analizu i diskusiju bit će dostavljene polaznicima na početku akademske godine.
Dopunska literatura sugerirat će se polaznicima seminara sukladno odabranoj temi eseja.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pisana verzija rada (esej)
Stjecanje minimalnog uspjeha od 50% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – analiza primjera izvornoga gradiva i diskusija, rad na izvorima, esej
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
analiza gradiva i diskusija – 30%
rad na izvorima – 20%
esej – 50%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.8 | 0 |
Aktivnost na nastavi | 1.26 | 30 |
Praktični rad | 0.84 | 20 |
Esej | 2.1 | 50 |
Ukupno tijekom nastave | 6 | 100 |
Cilj je seminara upoznati polaznike s obilježjima novovjekovnih povijesnih izvora za istraživanje genealogija i povijesti obitelji te ukazati na metodičke pristupe i mogućnosti interpretacije istih. Jednako tako cilj je razvijanje analitičkog pristupa polaznika izvorima, potom kritičkog mišljenja, argumentiranog izlaganja, odabira relevantnih informacija i njihove interpretacije te usmene i pisane prezentacije. Seminar će se temeljiti na znanstvenoj obradi matičnih knjiga, grbovnica i drugih zbirki izvora, arhivskog gradiva i stručne literature kroz analizu i diskusiju tijekom nastave kao i na vlastitom istraživačkom radu polaznika te pisanoj i usmenoj prezentaciji rezultata.
- Primijeniti potrebna znanja iz pomoćnih povijesnih znanosti.
- Prikupljati i klasificirati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima i knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama.
- Analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu.
- Prezentirati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje.
- Voditi argumentirane rasprave te postavljati poticajna pitanja za raspravu.
- Primijeniti stečene vještine za nastavak studija, samostalan rad i druge oblike stručnog usavršavanja u kontekstu cjeloživotnog učenja.
V. Stipetić, N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja); M. Bertoša, „Matične knjige – arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe“, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci XLI-XLII (2000): 315-352.; B. Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, veksikologija. Rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja); Jakov Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi Zagreb, 1985. (odabrana poglavlja).
Arhivsko gradivo i zbirke izvora za analizu i diskusiju bit će dostavljene polaznicima na početku akademske godine.
Dopunska literatura sugerirat će se polaznicima seminara sukladno odabranoj temi eseja.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pisana verzija rada (esej)
Stjecanje minimalnog uspjeha od 50% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – analiza primjera izvornoga gradiva i diskusija, rad na izvorima, esej
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
analiza gradiva i diskusija – 30%
rad na izvorima – 20%
esej – 50%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.8 | 0 |
Aktivnost na nastavi | 1.26 | 30 |
Praktični rad | 0.84 | 20 |
Esej | 2.1 | 50 |
Ukupno tijekom nastave | 6 | 100 |
Cilj je seminara upoznati polaznike s obilježjima novovjekovnih povijesnih izvora za istraživanje genealogija i povijesti obitelji te ukazati na metodičke pristupe i mogućnosti interpretacije istih. Jednako tako cilj je razvijanje analitičkog pristupa polaznika izvorima, potom kritičkog mišljenja, argumentiranog izlaganja, odabira relevantnih informacija i njihove interpretacije te usmene i pisane prezentacije. Seminar će se temeljiti na znanstvenoj obradi matičnih knjiga, grbovnica i drugih zbirki izvora, arhivskog gradiva i stručne literature kroz analizu i diskusiju tijekom nastave kao i na vlastitom istraživačkom radu polaznika te pisanoj i usmenoj prezentaciji rezultata.
- Primijeniti potrebna znanja iz pomoćnih povijesnih znanosti.
- Prikupljati i klasificirati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima i knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama.
- Analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu.
- Prezentirati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje.
- Voditi argumentirane rasprave te postavljati poticajna pitanja za raspravu.
- Primijeniti stečene vještine za nastavak studija, samostalan rad i druge oblike stručnog usavršavanja u kontekstu cjeloživotnog učenja.
V. Stipetić, N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja); M. Bertoša, „Matične knjige – arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe“, Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci XLI-XLII (2000): 315-352.; B. Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, veksikologija. Rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja); Jakov Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi Zagreb, 1985. (odabrana poglavlja).
Arhivsko gradivo i zbirke izvora za analizu i diskusiju bit će dostavljene polaznicima na početku akademske godine.
Dopunska literatura sugerirat će se polaznicima seminara sukladno odabranoj temi eseja.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pisana verzija rada (esej)
Stjecanje minimalnog uspjeha od 50% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – analiza primjera izvornoga gradiva i diskusija, rad na izvorima, esej
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
analiza gradiva i diskusija – 30%
rad na izvorima – 20%
esej – 50%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.8 | 0 |
Aktivnost na nastavi | 1.26 | 30 |
Praktični rad | 0.84 | 20 |
Esej | 2.1 | 50 |
Ukupno tijekom nastave | 6 | 100 |