Teritorij je svakako višestruki pojam koji se odnosi na određeni dio
geografskog prostora koje se zauzimali pojedinci, društvene skupine
i/ili institucije. Nekoliko se dimenzija društvenog života i utjecaja
povezuje sa teritorijem. U prvom redu su to materijalna dimenzija
poput same zemlje, tj. posjeda, ali i funkcionalna dimenzija kao što je
kontrola prostora, te konačno i simbolična dimenzija poput
društvenog identiteta. U svakom slučaju, zbog brojnih promjena
tijekom vremena teritorij se može promatrati kao različite društveno
uvjetovano procese, koji svakako imaju zajedničke karakteristike. Te
se društvene procese može razmatrati kroz četiri zasebna pojma, tj.
razine, koje definiraju formiranje i postojanje teritorija kao društvenog
produkta – granice, komunikacije, institucionalno oblikovanje
teritorija i definiranja teritorija ostvaruje se utvrđivanjem pozicije
određenog teritorija naspram većeg teritorijalnog sistema. Tematski
gledano tijekom nastave na predmetu obradit će se niz društvenih,
ekonomskih i političkih procesa i događaja koji su oblikovali prostor
srednjovjekovne Slavonije u razdoblju od 12. do početka 16. stoljeća.
Tako će se analizirati i definirati pojam „Slavonije“ u srednjem vijeku,
potom će se definirati i implementirati metoda povijesne demografije,
ali i obraditi razvoj i razmještaj, kako urbanih tako i drugih naselja na
promatranom prostoru u promatranom vremenskom periodu. Isto
tako, teoretski
model praktično će se primijeniti na nekoliko odabranih primjera
analize povijesnih toponima sa prostora srednjovjekovne Slavonije.
Tijekom rada na kolegiju obradit će se niz tema, kao što su definiranje
pojma „Slavonija“ u srednjem vijeku, te definiranje ključnih pojmova
(župa, županija, biskupija, vlastelinstvo, urbana aglomeracija). Isto
tako, predstavit će se ključni elementi metode povijesne topografije, ali
i procesi geneze i rasta urbanih naselja, središnje funkcije urbanih
naselja, potom utjecaj Crkve na razvoj kako urbanih naselja, te
općenito na gustoću i razmještaj naselja, ali i tipologija utvrdnog
graditeljstva tijekom razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Štoviše,
sadržajno nastava će biti eksemplarna, tj. na nizu primjera slavonskih
urbanih aglomeracija analizirat će se niz fenomena urbanog razvoja na
prostoru srednjovjekovne Slavonije (Gradec, Kaptol, Zrin,
Samobor…). Isto tako, posebna pažnja posvetit će se topografiji
agrarnih naselja srednjovjekovne Slavonije, pri čemu će se analizirati
pojedine mikro-regije srednjovjekovne Slavonije (donje i srednje
Pounje, prostor Žumberačko-samoborskog gorja…). Na kraju
tematizirati će se osmanska ugroza i njene posljedice na mijene
prostora.