Kolegij
Studiji
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Povijest
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Sestrinstvo
Studijska godina
4ISVU ID
218342ECTS
6
Pružiti studentima faktografsku podlogu za proučavanje kriza i
promjena u srednjovjekovnoj Crkvi i omogućiti ih da samostalno
promišljaju o njima, prepoznaju uzročno-posljedične veze i spoznaju
različitost prošle stvarnosti. Omogućiti im da povezuju podatke i
prepoznaju ulogu vjerskih organizacija i kretanja u društvu u
kontekstu razvoja Katoličke Crkve. Osposobiti ih za razumijevanje i
kvalificiranu raspravu o temama vezanima uz srednjovjekovnu
Crkvu. Razviti vještine usmenog i pisanog izražavanja,
argumentiranja vlastitog mišljenja i uvažavanja tuđeg.
Tema ovoga predmeta su promjene u organizaciji i praksi Katoličke
Crkve u razdoblju srednjega vijeka. Pojave koje se obično nazivaju
krizama predstavljaju formativna razdoblja društvenih funkcija,
budući da se tijekom njih one prilagođavaju na novonastale uvjete.
Kako dotadašnje metode rada i organizacije više ne djeluju, nužno se
razvijaju nove, što posljedično djeluje na shvaćanje same funkcije i
društvo u cjelini. Tijekom srednjega vijeka Katolička Crkva gotovo je
neprestance bila u stanju prilagođavanja. Ovaj će predmet biti
fokusiran na razdoblja najizrazitijih promjena, a studentima će
približiti načine na koji je zapadnokršćanska crkvena organizacija –
kako kler, tako i laici – te promjene prevladavala, sukobljavala se s
njima, ili ih inkorporirala u svoje tkivo. Ciklus predavanja bit će
usredotočen na uzroke, tijek i posljedice kriza izazvanih
promijenjenim uvjetima u društvu ili unutar Crkve, kako na razini
njenog vodstva, tako i među nižim klerom i laicima. Promatrat će se
fenomeni koji su obilježili srednjovjekovnu percepciju Crkve,
vjerničke prakse i načini upravljanja crkvenom hijerarhijom, posebice
oni koji su izazvali velike promjene u shvaćanju zapadnog kršćanstva,
poput crkvenih raskola, koncilijarizma i utrakvizma. Radi
kvalitetnijeg praćenja nastave, za svaki termin predavanja bit će u
dogovoru sa studentima odabran i zadan za čitanje po jedan tekst
povezan s njegovom temom. Ciklus seminara bit će posvećen temi
koja će na početku semestra biti odabrana u dogovoru sa studentima,
a koja je relevantna za srednjovjekovnu Crkvu na hrvatskom prostoru,
poput crkvenih redova, kaptola ili bratovština. Za svaki od termina
biti će u dogovoru sa studentima odabran jedan tekst o toj temi, koji će
biti u fokusu rasprave. Na temelju tih tekstova i druge literature
studenti će do kraja semestra proizvesti pisani rad na temu po
vlastitom izboru, povezanu s širom temom ciklusa seminara.
1. Ovladati historiografskim pojmovima iz crkvene povijesti srednjega
vijeka. 2. Objasniti povijesne procese vezane uz crkvenu povijest
srednjega vijeka. 3. Vrednovati procese crkvene povijesti srednjega
vijeka sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim
dostignućima. 4. Razložiti hijerarhiju povijesnih čimbenika i razjasniti
kauzalnost povijesnih procesa vezanih uz crkvenu povijest srednjeg
vijeka. 5. Napisati jasan i strukturiran pisani rad, koristeći izvore te
stručnu i znanstvenu literaturu. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II),
Zagreb 1993., 424-430, 459-550 i 584-692.
U dogovoru sa studentima bit će odabran po jedan članak ili poglavlje
knjige uz svaku temu predavanja.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija
dobit će sukladno temama seminarskog rada.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena
diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti (seminarske obveze, 1. kolokvij, 2.
kolokvij)
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
1. seminarske obveze – 30 %
2. kolokvij – 20 %
3. kolokvij – 20 %
1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 %
ispita)
1. usmeni ispit – 30 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 1.44 | 30 |
| Kolokvij-međuispit | 1.92 | 40 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Pružiti studentima faktografsku podlogu za proučavanje kriza i
promjena u srednjovjekovnoj Crkvi i omogućiti ih da samostalno
promišljaju o njima, prepoznaju uzročno-posljedične veze i spoznaju
različitost prošle stvarnosti. Omogućiti im da povezuju podatke i
prepoznaju ulogu vjerskih organizacija i kretanja u društvu u
kontekstu razvoja Katoličke Crkve. Osposobiti ih za razumijevanje i
kvalificiranu raspravu o temama vezanima uz srednjovjekovnu
Crkvu. Razviti vještine usmenog i pisanog izražavanja,
argumentiranja vlastitog mišljenja i uvažavanja tuđeg.
Tema ovoga predmeta su promjene u organizaciji i praksi Katoličke
Crkve u razdoblju srednjega vijeka. Pojave koje se obično nazivaju
krizama predstavljaju formativna razdoblja društvenih funkcija,
budući da se tijekom njih one prilagođavaju na novonastale uvjete.
Kako dotadašnje metode rada i organizacije više ne djeluju, nužno se
razvijaju nove, što posljedično djeluje na shvaćanje same funkcije i
društvo u cjelini. Tijekom srednjega vijeka Katolička Crkva gotovo je
neprestance bila u stanju prilagođavanja. Ovaj će predmet biti
fokusiran na razdoblja najizrazitijih promjena, a studentima će
približiti načine na koji je zapadnokršćanska crkvena organizacija –
kako kler, tako i laici – te promjene prevladavala, sukobljavala se s
njima, ili ih inkorporirala u svoje tkivo. Ciklus predavanja bit će
usredotočen na uzroke, tijek i posljedice kriza izazvanih
promijenjenim uvjetima u društvu ili unutar Crkve, kako na razini
njenog vodstva, tako i među nižim klerom i laicima. Promatrat će se
fenomeni koji su obilježili srednjovjekovnu percepciju Crkve,
vjerničke prakse i načini upravljanja crkvenom hijerarhijom, posebice
oni koji su izazvali velike promjene u shvaćanju zapadnog kršćanstva,
poput crkvenih raskola, koncilijarizma i utrakvizma. Radi
kvalitetnijeg praćenja nastave, za svaki termin predavanja bit će u
dogovoru sa studentima odabran i zadan za čitanje po jedan tekst
povezan s njegovom temom. Ciklus seminara bit će posvećen temi
koja će na početku semestra biti odabrana u dogovoru sa studentima,
a koja je relevantna za srednjovjekovnu Crkvu na hrvatskom prostoru,
poput crkvenih redova, kaptola ili bratovština. Za svaki od termina
biti će u dogovoru sa studentima odabran jedan tekst o toj temi, koji će
biti u fokusu rasprave. Na temelju tih tekstova i druge literature
studenti će do kraja semestra proizvesti pisani rad na temu po
vlastitom izboru, povezanu s širom temom ciklusa seminara.
1. Ovladati historiografskim pojmovima iz crkvene povijesti srednjega
vijeka. 2. Objasniti povijesne procese vezane uz crkvenu povijest
srednjega vijeka. 3. Vrednovati procese crkvene povijesti srednjega
vijeka sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim
dostignućima. 4. Razložiti hijerarhiju povijesnih čimbenika i razjasniti
kauzalnost povijesnih procesa vezanih uz crkvenu povijest srednjeg
vijeka. 5. Napisati jasan i strukturiran pisani rad, koristeći izvore te
stručnu i znanstvenu literaturu. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II),
Zagreb 1993., 424-430, 459-550 i 584-692.
U dogovoru sa studentima bit će odabran po jedan članak ili poglavlje
knjige uz svaku temu predavanja.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija
dobit će sukladno temama seminarskog rada.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena
diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti (seminarske obveze, 1. kolokvij, 2.
kolokvij)
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
1. seminarske obveze – 30 %
2. kolokvij – 20 %
3. kolokvij – 20 %
1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 %
ispita)
1. usmeni ispit – 30 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 1.44 | 30 |
| Kolokvij-međuispit | 1.92 | 40 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Pružiti studentima faktografsku podlogu za proučavanje kriza i
promjena u srednjovjekovnoj Crkvi i omogućiti ih da samostalno
promišljaju o njima, prepoznaju uzročno-posljedične veze i spoznaju
različitost prošle stvarnosti. Omogućiti im da povezuju podatke i
prepoznaju ulogu vjerskih organizacija i kretanja u društvu u
kontekstu razvoja Katoličke Crkve. Osposobiti ih za razumijevanje i
kvalificiranu raspravu o temama vezanima uz srednjovjekovnu
Crkvu. Razviti vještine usmenog i pisanog izražavanja,
argumentiranja vlastitog mišljenja i uvažavanja tuđeg.
Tema ovoga predmeta su promjene u organizaciji i praksi Katoličke
Crkve u razdoblju srednjega vijeka. Pojave koje se obično nazivaju
krizama predstavljaju formativna razdoblja društvenih funkcija,
budući da se tijekom njih one prilagođavaju na novonastale uvjete.
Kako dotadašnje metode rada i organizacije više ne djeluju, nužno se
razvijaju nove, što posljedično djeluje na shvaćanje same funkcije i
društvo u cjelini. Tijekom srednjega vijeka Katolička Crkva gotovo je
neprestance bila u stanju prilagođavanja. Ovaj će predmet biti
fokusiran na razdoblja najizrazitijih promjena, a studentima će
približiti načine na koji je zapadnokršćanska crkvena organizacija –
kako kler, tako i laici – te promjene prevladavala, sukobljavala se s
njima, ili ih inkorporirala u svoje tkivo. Ciklus predavanja bit će
usredotočen na uzroke, tijek i posljedice kriza izazvanih
promijenjenim uvjetima u društvu ili unutar Crkve, kako na razini
njenog vodstva, tako i među nižim klerom i laicima. Promatrat će se
fenomeni koji su obilježili srednjovjekovnu percepciju Crkve,
vjerničke prakse i načini upravljanja crkvenom hijerarhijom, posebice
oni koji su izazvali velike promjene u shvaćanju zapadnog kršćanstva,
poput crkvenih raskola, koncilijarizma i utrakvizma. Radi
kvalitetnijeg praćenja nastave, za svaki termin predavanja bit će u
dogovoru sa studentima odabran i zadan za čitanje po jedan tekst
povezan s njegovom temom. Ciklus seminara bit će posvećen temi
koja će na početku semestra biti odabrana u dogovoru sa studentima,
a koja je relevantna za srednjovjekovnu Crkvu na hrvatskom prostoru,
poput crkvenih redova, kaptola ili bratovština. Za svaki od termina
biti će u dogovoru sa studentima odabran jedan tekst o toj temi, koji će
biti u fokusu rasprave. Na temelju tih tekstova i druge literature
studenti će do kraja semestra proizvesti pisani rad na temu po
vlastitom izboru, povezanu s širom temom ciklusa seminara.
1. Ovladati historiografskim pojmovima iz crkvene povijesti srednjega
vijeka. 2. Objasniti povijesne procese vezane uz crkvenu povijest
srednjega vijeka. 3. Vrednovati procese crkvene povijesti srednjega
vijeka sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim
dostignućima. 4. Razložiti hijerarhiju povijesnih čimbenika i razjasniti
kauzalnost povijesnih procesa vezanih uz crkvenu povijest srednjeg
vijeka. 5. Napisati jasan i strukturiran pisani rad, koristeći izvore te
stručnu i znanstvenu literaturu. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II),
Zagreb 1993., 424-430, 459-550 i 584-692.
U dogovoru sa studentima bit će odabran po jedan članak ili poglavlje
knjige uz svaku temu predavanja.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija
dobit će sukladno temama seminarskog rada.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena
diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti (seminarske obveze, 1. kolokvij, 2.
kolokvij)
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
1. seminarske obveze – 30 %
2. kolokvij – 20 %
3. kolokvij – 20 %
1. Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 %
ispita)
1. usmeni ispit – 30 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 1.44 | 30 |
| Kolokvij-međuispit | 1.92 | 40 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |