Kolegij
Studiji
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Povijest
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Sestrinstvo
Studijska godina
4ISVU ID
218342ECTS
6
Pružiti studentima faktografsku podlogu za proučavanje kriza i
promjena u srednjovjekovnoj Crkvi i omogućiti ih da samostalno
promišljaju o njima, prepoznaju uzročno-posljedične veze i spoznaju
različitost prošle stvarnosti. Omogućiti im da povezuju podatke i
prepoznaju ulogu vjerskih organizacija i kretanja u društvu u
kontekstu razvoja Katoličke Crkve. Osposobiti ih za razumijevanje i
kvalificiranu raspravu o temama vezanima uz srednjovjekovnu
Crkvu. Razviti vještine usmenog i pisanog izražavanja,
argumentiranja vlastitog mišljenja i uvažavanja tuđeg.
Tema ovoga predmeta su promjene u organizaciji i praksi Katoličke
Crkve u razdoblju srednjega vijeka. Pojave koje se obično nazivaju
krizama predstavljaju formativna razdoblja društvenih funkcija,
budući da se tijekom njih one prilagođavaju na novonastale uvjete.
Kako dotadašnje metode rada i organizacije više ne djeluju, nužno se
razvijaju nove, što posljedično djeluje na shvaćanje same funkcije i
društvo u cjelini. Tijekom srednjega vijeka Katolička Crkva gotovo je
neprestance bila u stanju prilagođavanja. Ovaj će predmet biti
fokusiran na razdoblja najizrazitijih promjena, a studentima će
približiti načine na koji je zapadnokršćanska crkvena organizacija –
kako kler, tako i laici – te promjene prevladavala, sukobljavala se s
njima, ili ih inkorporirala u svoje tkivo. Ciklus predavanja bit će
usredotočen na uzroke, tijek i posljedice kriza izazvanih
promijenjenim uvjetima u društvu ili unutar Crkve, kako na razini
njenog vodstva, tako i među nižim klerom i laicima. Promatrat će se
fenomeni koji su obilježili srednjovjekovnu percepciju Crkve,
vjerničke prakse i načini upravljanja crkvenom hijerarhijom, posebice
oni koji su izazvali velike promjene u shvaćanju zapadnog kršćanstva,
poput crkvenih raskola, koncilijarizma i utrakvizma. Radi
kvalitetnijeg praćenja nastave, za svaki termin predavanja bit će u
dogovoru sa studentima odabran i zadan za čitanje po jedan tekst
povezan s njegovom temom. Ciklus seminara bit će posvećen temi
koja će na početku semestra biti odabrana u dogovoru sa studentima,
a koja je relevantna za srednjovjekovnu Crkvu na hrvatskom prostoru,
poput crkvenih redova, kaptola ili bratovština. Za svaki od termina
biti će u dogovoru sa studentima odabran jedan tekst o toj temi, koji će
biti u fokusu rasprave. Na temelju tih tekstova i druge literature
studenti će do kraja semestra proizvesti pisani rad na temu po
vlastitom izboru, povezanu s širom temom ciklusa seminara.
H. Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II),
Zagreb 1993., 424-430, 459-550 i 584-692.
U dogovoru sa studentima bit će odabran po jedan članak ili poglavlje
knjige uz svaku temu predavanja.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija
dobit će sukladno temama seminarskog rada.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena
diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti (seminarske obveze, 1. kolokvij, 2.
kolokvij)
2. Završni ispit (usmeni).