Kolegij
Studiji
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Povijest
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Sestrinstvo
Studijska godina
4ISVU ID
218340ECTS
6
Predmet nastoji upoznati studente s osnovnim konceptima oblikovanja srednjovjekovnog europskog društva i vlasti. Pritom se naglasak najprije stavlja na historiografski i znanstveni pristup istraživanju srednjeg vijeka, pri čemu se motri značaj medijevalizma. Pozornost je potom usmjerena na postanak i oblikovanje ranosrednjovjekovnih kraljevstava i carstava, tadašnju političku teoriju te mjesto vladara (cara, kralja, pape) u srednjovjekovnom političkom i društvenom redu. Istodobno predmet se kroz studije slučaja, često usmjerene na hrvatsku prošlost, bavi različitim slojevima srednjovjekovnog društva te bliže opojmljuje aristokraciju i plemićku elitu, slobodnjake, seljaštvo, vjerske grupe i institucije, komunalno društvo, različite marginalne grupe, itd. Usporedno se trajno naglašava značaj društvenih mreža i različitih međudruštvenih odnosa.
1. Navesti osnovne pojmove u svezi sa srednjovjekovnom društvenom poviješću. 2. Prepoznavati različite lokalne i opće društvene pojave i procese; 3. Integrirati historiografske teorije o srednjovjekovnim društvima i rezultate analize izvora. 4. Analizirati izvore relevantne za aspekte srednjovjekovne društvene povijesti. 5. Napisati esej, primjenjujući uzuse historijskoga akademskog pisanja. 6. Argumentirati vlastito mišljenje o historiografskim rezultatima i tezama o srednjovjekovnim društvima. 7. Razviti odgovornost, samostalnost i etičnost u radu.
New Cambridge Medieval History, sv. 1.–7., Cambridge University Press, Cambridge 1995.-2005. (odabrana poglavlja); Povijest Hrvata, sv. 1, 3, Matica Hrvatska, Zagreb 2015., 2019. (odabrana poglavlja).
W. Pohl, Die Awaren. Ein Steppenvolk in Mitteleuropa, 567-822 n. Chr., C. H. Beck: München 1988.; The Carolingian World (eds. M. Costambeyes, M. Innes and S. MacLean), Cambridge University Press: Cambridge 2011.; T. F. X. Noble, The Republic of St. Peter. The Birth of the Papal State, 680-825, University of Pennsylvania Press: Philadelphia 1984.; Early Medieval Rome and the Christian West. Essays in Honour of Donald A. Bullough (ed. J. M. H. Smith), Brill: Leiden 2000; I. S. Robinson, The Papacy 1073–1198. Continuity and Innovation, Cambridge University Press: Cambridge 1990.; The Society of Norman Italy (eds. G. A. Loud and A. Metcalfe), Brill: Leiden 2002.; D. Karbić, “Plemstvo – definicija, vrste, uloga”, Povijesni prilozi 25 (2006) 31: 11−21.; T. Raukar, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2002.; M. Rady, Nobility, Land and Service in Medieval Hungary, Palgrave: Houndmills-New York 2000.; Z. Janeković-Römer, Rod i grad. Dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća, Dubrovnik 1994.; W. Rösener, Peasants in the Middle Ages, Polity Press-Blackwell Publishers Ltd: Cambridge-Oxford 1996.; S. Reynolds, Fiefs and Vassals. The Medieval Evidence Reinterpreted, Oxford University Press: New York and Oxford 1994; The Cambridge History of Medieval Political Thought (ed. J.H. Burns), Cambridge University Press: Cambridge 1987.; S. K. Cohn, Lust for Liberty: The Politics of Social Revolt in Medieval Europe, 1200-1425, Harvard University Press: Cambridge 2003.; D. Herlihy, Medieval Households, Harvard University Press: Cambridge 1985.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – esej, priprema za nastavu, aktivnost na nastavi, seminarske aktivnosti.
Završni ispit – pismeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
1. aktivnost na nastavi – 20 %
2. seminarske obveze – 30 %
3. esej – 20 %
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
1. esej – 20 %
2. pismeni ispit – 10 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Aktivnost na nastavi | 1 | 20 |
| Seminarski rad | 1.36 | 30 |
| Esej | 1 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Predmet nastoji upoznati studente s osnovnim konceptima oblikovanja srednjovjekovnog europskog društva i vlasti. Pritom se naglasak najprije stavlja na historiografski i znanstveni pristup istraživanju srednjeg vijeka, pri čemu se motri značaj medijevalizma. Pozornost je potom usmjerena na postanak i oblikovanje ranosrednjovjekovnih kraljevstava i carstava, tadašnju političku teoriju te mjesto vladara (cara, kralja, pape) u srednjovjekovnom političkom i društvenom redu. Istodobno predmet se kroz studije slučaja, često usmjerene na hrvatsku prošlost, bavi različitim slojevima srednjovjekovnog društva te bliže opojmljuje aristokraciju i plemićku elitu, slobodnjake, seljaštvo, vjerske grupe i institucije, komunalno društvo, različite marginalne grupe, itd. Usporedno se trajno naglašava značaj društvenih mreža i različitih međudruštvenih odnosa.
1. Navesti osnovne pojmove u svezi sa srednjovjekovnom društvenom poviješću. 2. Prepoznavati različite lokalne i opće društvene pojave i procese; 3. Integrirati historiografske teorije o srednjovjekovnim društvima i rezultate analize izvora. 4. Analizirati izvore relevantne za aspekte srednjovjekovne društvene povijesti. 5. Napisati esej, primjenjujući uzuse historijskoga akademskog pisanja. 6. Argumentirati vlastito mišljenje o historiografskim rezultatima i tezama o srednjovjekovnim društvima. 7. Razviti odgovornost, samostalnost i etičnost u radu.
New Cambridge Medieval History, sv. 1.–7., Cambridge University Press, Cambridge 1995.-2005. (odabrana poglavlja); Povijest Hrvata, sv. 1, 3, Matica Hrvatska, Zagreb 2015., 2019. (odabrana poglavlja).
W. Pohl, Die Awaren. Ein Steppenvolk in Mitteleuropa, 567-822 n. Chr., C. H. Beck: München 1988.; The Carolingian World (eds. M. Costambeyes, M. Innes and S. MacLean), Cambridge University Press: Cambridge 2011.; T. F. X. Noble, The Republic of St. Peter. The Birth of the Papal State, 680-825, University of Pennsylvania Press: Philadelphia 1984.; Early Medieval Rome and the Christian West. Essays in Honour of Donald A. Bullough (ed. J. M. H. Smith), Brill: Leiden 2000; I. S. Robinson, The Papacy 1073–1198. Continuity and Innovation, Cambridge University Press: Cambridge 1990.; The Society of Norman Italy (eds. G. A. Loud and A. Metcalfe), Brill: Leiden 2002.; D. Karbić, “Plemstvo – definicija, vrste, uloga”, Povijesni prilozi 25 (2006) 31: 11−21.; T. Raukar, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2002.; M. Rady, Nobility, Land and Service in Medieval Hungary, Palgrave: Houndmills-New York 2000.; Z. Janeković-Römer, Rod i grad. Dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća, Dubrovnik 1994.; W. Rösener, Peasants in the Middle Ages, Polity Press-Blackwell Publishers Ltd: Cambridge-Oxford 1996.; S. Reynolds, Fiefs and Vassals. The Medieval Evidence Reinterpreted, Oxford University Press: New York and Oxford 1994; The Cambridge History of Medieval Political Thought (ed. J.H. Burns), Cambridge University Press: Cambridge 1987.; S. K. Cohn, Lust for Liberty: The Politics of Social Revolt in Medieval Europe, 1200-1425, Harvard University Press: Cambridge 2003.; D. Herlihy, Medieval Households, Harvard University Press: Cambridge 1985.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – esej, priprema za nastavu, aktivnost na nastavi, seminarske aktivnosti.
Završni ispit – pismeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
1. aktivnost na nastavi – 20 %
2. seminarske obveze – 30 %
3. esej – 20 %
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
1. esej – 20 %
2. pismeni ispit – 10 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Aktivnost na nastavi | 1 | 20 |
| Seminarski rad | 1.36 | 30 |
| Esej | 1 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Predmet nastoji upoznati studente s osnovnim konceptima oblikovanja srednjovjekovnog europskog društva i vlasti. Pritom se naglasak najprije stavlja na historiografski i znanstveni pristup istraživanju srednjeg vijeka, pri čemu se motri značaj medijevalizma. Pozornost je potom usmjerena na postanak i oblikovanje ranosrednjovjekovnih kraljevstava i carstava, tadašnju političku teoriju te mjesto vladara (cara, kralja, pape) u srednjovjekovnom političkom i društvenom redu. Istodobno predmet se kroz studije slučaja, često usmjerene na hrvatsku prošlost, bavi različitim slojevima srednjovjekovnog društva te bliže opojmljuje aristokraciju i plemićku elitu, slobodnjake, seljaštvo, vjerske grupe i institucije, komunalno društvo, različite marginalne grupe, itd. Usporedno se trajno naglašava značaj društvenih mreža i različitih međudruštvenih odnosa.
1. Navesti osnovne pojmove u svezi sa srednjovjekovnom društvenom poviješću. 2. Prepoznavati različite lokalne i opće društvene pojave i procese; 3. Integrirati historiografske teorije o srednjovjekovnim društvima i rezultate analize izvora. 4. Analizirati izvore relevantne za aspekte srednjovjekovne društvene povijesti. 5. Napisati esej, primjenjujući uzuse historijskoga akademskog pisanja. 6. Argumentirati vlastito mišljenje o historiografskim rezultatima i tezama o srednjovjekovnim društvima. 7. Razviti odgovornost, samostalnost i etičnost u radu.
New Cambridge Medieval History, sv. 1.–7., Cambridge University Press, Cambridge 1995.-2005. (odabrana poglavlja); Povijest Hrvata, sv. 1, 3, Matica Hrvatska, Zagreb 2015., 2019. (odabrana poglavlja).
W. Pohl, Die Awaren. Ein Steppenvolk in Mitteleuropa, 567-822 n. Chr., C. H. Beck: München 1988.; The Carolingian World (eds. M. Costambeyes, M. Innes and S. MacLean), Cambridge University Press: Cambridge 2011.; T. F. X. Noble, The Republic of St. Peter. The Birth of the Papal State, 680-825, University of Pennsylvania Press: Philadelphia 1984.; Early Medieval Rome and the Christian West. Essays in Honour of Donald A. Bullough (ed. J. M. H. Smith), Brill: Leiden 2000; I. S. Robinson, The Papacy 1073–1198. Continuity and Innovation, Cambridge University Press: Cambridge 1990.; The Society of Norman Italy (eds. G. A. Loud and A. Metcalfe), Brill: Leiden 2002.; D. Karbić, “Plemstvo – definicija, vrste, uloga”, Povijesni prilozi 25 (2006) 31: 11−21.; T. Raukar, Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2002.; M. Rady, Nobility, Land and Service in Medieval Hungary, Palgrave: Houndmills-New York 2000.; Z. Janeković-Römer, Rod i grad. Dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća, Dubrovnik 1994.; W. Rösener, Peasants in the Middle Ages, Polity Press-Blackwell Publishers Ltd: Cambridge-Oxford 1996.; S. Reynolds, Fiefs and Vassals. The Medieval Evidence Reinterpreted, Oxford University Press: New York and Oxford 1994; The Cambridge History of Medieval Political Thought (ed. J.H. Burns), Cambridge University Press: Cambridge 1987.; S. K. Cohn, Lust for Liberty: The Politics of Social Revolt in Medieval Europe, 1200-1425, Harvard University Press: Cambridge 2003.; D. Herlihy, Medieval Households, Harvard University Press: Cambridge 1985.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – esej, priprema za nastavu, aktivnost na nastavi, seminarske aktivnosti.
Završni ispit – pismeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
1. aktivnost na nastavi – 20 %
2. seminarske obveze – 30 %
3. esej – 20 %
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
1. esej – 20 %
2. pismeni ispit – 10 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Aktivnost na nastavi | 1 | 20 |
| Seminarski rad | 1.36 | 30 |
| Esej | 1 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |