Kolegij
Studiji
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Povijest
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Sestrinstvo
Studijska godina
4ISVU ID
264069ECTS
4
Kolegij Povijesna perspektiva u udžbenicima povijesti omogućava studentima konkretizaciju teorijskog i praktičnog znanja te ih na taj način priprema i osposobljava za primjenu stečenih vještina i znanja u budućoj nastavnoj praksi. U fokusu kolegija je analiza sadržaja udžbenika u hrvatskim zemljama od druge polovice 19. stoljeća do aktualnih. Uvodno se propituju oblici nastave povijesti u predmoderno doba i njena institucionalizacija u 19. stoljeću kada u korelaciji s nacionalnom historiografijom nastaju prvi školski udžbenici za nastavu povijesti. Analizom sadržaja udžbenika povijesti iz očišta koncepta povijesne perspektive prati se aktualizacija nekadašnjih općih odgojno-obrazovnih ciljeva i koncepta nastave povijesti te sadašnjih koji su zadani važećim predmetnim kurikulom. Svojom sadržajnom koncepcijom ovaj kolegij omogućava studentima primijeniti stečena didaktičko-metodička znanja i upućuje ih na kritički i profesionalni pristup kada je u pitanju rad s povijsnim tekstom iz udžbenika.
- Usvojiti i primijeniti koncept povijesne perspektive na zadanom sadržaju; 2. Usporediti izvore u kojima se prikazuju različiti pogledi na isti povijesni proces; 3.Koristiti interdisciplinarni pristup u radu; 4. Razviti potrebne vještine za samostalan rad; 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.
R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb: Vijeće Europe, 2003. (str. 9-56); Ivan Hoić, Povjestnica Hrvatska za VIII. gymnazijski razred, tiskom i nakladom Kralj. Hrv.-Slav.-Dalm. zem. vlade, Zagreb, 1885. (odabrane cjeline udžbenika); Ivan Hoić, Povjesnica Hrvatska za VIII. gimnazijski razred, tiskom i nakladom Kralj. Hrv.-Slav.-Dalm. vlade, Zagreb, 1897. (odabrane cjeline udžbenika); Živko Jakić, Povijest Jugoslavije s općom historijom za III razred srednjih i njima sličnih škola – dio I., Komisionalna naklada Narodne knjižnice, Zagreb, 1935.(odabrane cjeline udžbenika); Živko Jakić, Povijest za III. razred gradjanskih škola, naklada Narodne knjižnice, Zagreb, 1940. g. (odabrane cjeline udžbenika); Miho Barada, Lovre Katić, Jaroslav Šidak, Hrvatska povijest za VIII. razred srednjih škola. I. svezak, izdanje nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941. (odabrane cjeline udžbenika); Miho Barada, Lovre Katić, Jaroslav Šidak, Hrvatska povijest za VIII. razred srednjih škola. I. svezak, izdanje nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1943. (odabrane cjeline udžbenika); Olga Salzer, Karmen Mali, Povijest za VI. razred osmogodišnje škole i II. razred gimnazije, Izdavačko poduzeće „Školska knjiga“, Zagreb 1952. (odabrane cjeline udžbenika); O. Salzer, Povijest naroda Jugoslavije, Zagreb 1955. (odabrane cjeline udžbenika); Mirko Žeželj, Povijest za 2. razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga, 1974. (odabrane cjeline udžbenika); Hrvoje Matković, Blagota Drašković, Nikša Stančić, Povijest 2, Školska knjiga, Zagreb, 1990. (odabrane cjeline udžbenika); Odobreni udžbenici za gimnazije u Republici Hrvatskoj 1993. – 2024. (odabrane cjeline udžbenika)
R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb: Srednja Europa, 2002.; P. Seixas, T. Marton, The Big Six Historical Thinking Concepts, Toronto: Nelson, 2012. ; I. Majnarić, „Historija, mitohistorija i Sisačka bitka 1593.“ u: Sisačka bitka 1593.-2018., ur. H. Kekez, S. Grgić, V. Janković, Sisak: Sisačka biskupija, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2019.; S. Ledić, „Petar Berislavić – od izvora i historiografije do udžbenika“, Crkva u svijetu, vol. 58, br. 2, 2023.; M. Vanino, Isusovci i hrvatski narod I, Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, 1969.; I. Goldstein, A. Szabo, Povijest zagrebačke Klasične gimnazije (1607 - 2007), Zagreb: Novi liber, 2007.; S. Petrungaro, Pisati povijest iznova. Hrvatski udžbenici povijesti 1918.-2004. godine, Zagreb 2009.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Izvršene seminarske i nastavne obveze – pripremljeno i održano seminarsko izlaganje i predan pisani seminarski rad; pisani kolokvij 1 i 2.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti: seminarske obveze; 1. kolokvij, 2.
kolokvij.
2. Završni ispit: usmeni
a) Nastavne aktivnosti:
1 Kolokvij 1 – 15%
2. Kolokvij 2 - 15%
3. Seminarske obveze - usmeno izlaganje i pisani rad 40%
b) Završni ispit – usmeni 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIOOCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje i pisani rad | 1.2 | 40 |
| Kolokvij - međuispit | 0.38 | 15 |
| Kolokvij - međuispit | 0.38 | 15 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Kolegij Povijesna perspektiva u udžbenicima povijesti omogućava studentima konkretizaciju teorijskog i praktičnog znanja te ih na taj način priprema i osposobljava za primjenu stečenih vještina i znanja u budućoj nastavnoj praksi. U fokusu kolegija je analiza sadržaja udžbenika u hrvatskim zemljama od druge polovice 19. stoljeća do aktualnih. Uvodno se propituju oblici nastave povijesti u predmoderno doba i njena institucionalizacija u 19. stoljeću kada u korelaciji s nacionalnom historiografijom nastaju prvi školski udžbenici za nastavu povijesti. Analizom sadržaja udžbenika povijesti iz očišta koncepta povijesne perspektive prati se aktualizacija nekadašnjih općih odgojno-obrazovnih ciljeva i koncepta nastave povijesti te sadašnjih koji su zadani važećim predmetnim kurikulom. Svojom sadržajnom koncepcijom ovaj kolegij omogućava studentima primijeniti stečena didaktičko-metodička znanja i upućuje ih na kritički i profesionalni pristup kada je u pitanju rad s povijsnim tekstom iz udžbenika.
- Usvojiti i primijeniti koncept povijesne perspektive na zadanom sadržaju; 2. Usporediti izvore u kojima se prikazuju različiti pogledi na isti povijesni proces; 3.Koristiti interdisciplinarni pristup u radu; 4. Razviti potrebne vještine za samostalan rad; 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.
R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb: Vijeće Europe, 2003. (str. 9-56); Ivan Hoić, Povjestnica Hrvatska za VIII. gymnazijski razred, tiskom i nakladom Kralj. Hrv.-Slav.-Dalm. zem. vlade, Zagreb, 1885. (odabrane cjeline udžbenika); Ivan Hoić, Povjesnica Hrvatska za VIII. gimnazijski razred, tiskom i nakladom Kralj. Hrv.-Slav.-Dalm. vlade, Zagreb, 1897. (odabrane cjeline udžbenika); Živko Jakić, Povijest Jugoslavije s općom historijom za III razred srednjih i njima sličnih škola – dio I., Komisionalna naklada Narodne knjižnice, Zagreb, 1935.(odabrane cjeline udžbenika); Živko Jakić, Povijest za III. razred gradjanskih škola, naklada Narodne knjižnice, Zagreb, 1940. g. (odabrane cjeline udžbenika); Miho Barada, Lovre Katić, Jaroslav Šidak, Hrvatska povijest za VIII. razred srednjih škola. I. svezak, izdanje nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941. (odabrane cjeline udžbenika); Miho Barada, Lovre Katić, Jaroslav Šidak, Hrvatska povijest za VIII. razred srednjih škola. I. svezak, izdanje nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1943. (odabrane cjeline udžbenika); Olga Salzer, Karmen Mali, Povijest za VI. razred osmogodišnje škole i II. razred gimnazije, Izdavačko poduzeće „Školska knjiga“, Zagreb 1952. (odabrane cjeline udžbenika); O. Salzer, Povijest naroda Jugoslavije, Zagreb 1955. (odabrane cjeline udžbenika); Mirko Žeželj, Povijest za 2. razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga, 1974. (odabrane cjeline udžbenika); Hrvoje Matković, Blagota Drašković, Nikša Stančić, Povijest 2, Školska knjiga, Zagreb, 1990. (odabrane cjeline udžbenika); Odobreni udžbenici za gimnazije u Republici Hrvatskoj 1993. – 2024. (odabrane cjeline udžbenika)
R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb: Srednja Europa, 2002.; P. Seixas, T. Marton, The Big Six Historical Thinking Concepts, Toronto: Nelson, 2012. ; I. Majnarić, „Historija, mitohistorija i Sisačka bitka 1593.“ u: Sisačka bitka 1593.-2018., ur. H. Kekez, S. Grgić, V. Janković, Sisak: Sisačka biskupija, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2019.; S. Ledić, „Petar Berislavić – od izvora i historiografije do udžbenika“, Crkva u svijetu, vol. 58, br. 2, 2023.; M. Vanino, Isusovci i hrvatski narod I, Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, 1969.; I. Goldstein, A. Szabo, Povijest zagrebačke Klasične gimnazije (1607 - 2007), Zagreb: Novi liber, 2007.; S. Petrungaro, Pisati povijest iznova. Hrvatski udžbenici povijesti 1918.-2004. godine, Zagreb 2009.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Izvršene seminarske i nastavne obveze – pripremljeno i održano seminarsko izlaganje i predan pisani seminarski rad; pisani kolokvij 1 i 2.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti: seminarske obveze; 1. kolokvij, 2.
kolokvij.
2. Završni ispit: usmeni
a) Nastavne aktivnosti:
1 Kolokvij 1 – 15%
2. Kolokvij 2 - 15%
3. Seminarske obveze - usmeno izlaganje i pisani rad 40%
b) Završni ispit – usmeni 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIOOCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje i pisani rad | 1.2 | 40 |
| Kolokvij - međuispit | 0.38 | 15 |
| Kolokvij - međuispit | 0.38 | 15 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Kolegij Povijesna perspektiva u udžbenicima povijesti omogućava studentima konkretizaciju teorijskog i praktičnog znanja te ih na taj način priprema i osposobljava za primjenu stečenih vještina i znanja u budućoj nastavnoj praksi. U fokusu kolegija je analiza sadržaja udžbenika u hrvatskim zemljama od druge polovice 19. stoljeća do aktualnih. Uvodno se propituju oblici nastave povijesti u predmoderno doba i njena institucionalizacija u 19. stoljeću kada u korelaciji s nacionalnom historiografijom nastaju prvi školski udžbenici za nastavu povijesti. Analizom sadržaja udžbenika povijesti iz očišta koncepta povijesne perspektive prati se aktualizacija nekadašnjih općih odgojno-obrazovnih ciljeva i koncepta nastave povijesti te sadašnjih koji su zadani važećim predmetnim kurikulom. Svojom sadržajnom koncepcijom ovaj kolegij omogućava studentima primijeniti stečena didaktičko-metodička znanja i upućuje ih na kritički i profesionalni pristup kada je u pitanju rad s povijsnim tekstom iz udžbenika.
- Usvojiti i primijeniti koncept povijesne perspektive na zadanom sadržaju; 2. Usporediti izvore u kojima se prikazuju različiti pogledi na isti povijesni proces; 3.Koristiti interdisciplinarni pristup u radu; 4. Razviti potrebne vještine za samostalan rad; 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.
R. Stradling, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike, Zagreb: Vijeće Europe, 2003. (str. 9-56); Ivan Hoić, Povjestnica Hrvatska za VIII. gymnazijski razred, tiskom i nakladom Kralj. Hrv.-Slav.-Dalm. zem. vlade, Zagreb, 1885. (odabrane cjeline udžbenika); Ivan Hoić, Povjesnica Hrvatska za VIII. gimnazijski razred, tiskom i nakladom Kralj. Hrv.-Slav.-Dalm. vlade, Zagreb, 1897. (odabrane cjeline udžbenika); Živko Jakić, Povijest Jugoslavije s općom historijom za III razred srednjih i njima sličnih škola – dio I., Komisionalna naklada Narodne knjižnice, Zagreb, 1935.(odabrane cjeline udžbenika); Živko Jakić, Povijest za III. razred gradjanskih škola, naklada Narodne knjižnice, Zagreb, 1940. g. (odabrane cjeline udžbenika); Miho Barada, Lovre Katić, Jaroslav Šidak, Hrvatska povijest za VIII. razred srednjih škola. I. svezak, izdanje nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941. (odabrane cjeline udžbenika); Miho Barada, Lovre Katić, Jaroslav Šidak, Hrvatska povijest za VIII. razred srednjih škola. I. svezak, izdanje nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1943. (odabrane cjeline udžbenika); Olga Salzer, Karmen Mali, Povijest za VI. razred osmogodišnje škole i II. razred gimnazije, Izdavačko poduzeće „Školska knjiga“, Zagreb 1952. (odabrane cjeline udžbenika); O. Salzer, Povijest naroda Jugoslavije, Zagreb 1955. (odabrane cjeline udžbenika); Mirko Žeželj, Povijest za 2. razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga, 1974. (odabrane cjeline udžbenika); Hrvoje Matković, Blagota Drašković, Nikša Stančić, Povijest 2, Školska knjiga, Zagreb, 1990. (odabrane cjeline udžbenika); Odobreni udžbenici za gimnazije u Republici Hrvatskoj 1993. – 2024. (odabrane cjeline udžbenika)
R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb: Srednja Europa, 2002.; P. Seixas, T. Marton, The Big Six Historical Thinking Concepts, Toronto: Nelson, 2012. ; I. Majnarić, „Historija, mitohistorija i Sisačka bitka 1593.“ u: Sisačka bitka 1593.-2018., ur. H. Kekez, S. Grgić, V. Janković, Sisak: Sisačka biskupija, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2019.; S. Ledić, „Petar Berislavić – od izvora i historiografije do udžbenika“, Crkva u svijetu, vol. 58, br. 2, 2023.; M. Vanino, Isusovci i hrvatski narod I, Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, 1969.; I. Goldstein, A. Szabo, Povijest zagrebačke Klasične gimnazije (1607 - 2007), Zagreb: Novi liber, 2007.; S. Petrungaro, Pisati povijest iznova. Hrvatski udžbenici povijesti 1918.-2004. godine, Zagreb 2009.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave.
Izvršene seminarske i nastavne obveze – pripremljeno i održano seminarsko izlaganje i predan pisani seminarski rad; pisani kolokvij 1 i 2.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti: seminarske obveze; 1. kolokvij, 2.
kolokvij.
2. Završni ispit: usmeni
a) Nastavne aktivnosti:
1 Kolokvij 1 – 15%
2. Kolokvij 2 - 15%
3. Seminarske obveze - usmeno izlaganje i pisani rad 40%
b) Završni ispit – usmeni 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIOOCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje i pisani rad | 1.2 | 40 |
| Kolokvij - međuispit | 0.38 | 15 |
| Kolokvij - međuispit | 0.38 | 15 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |