Kolegij
U kolegiju Nuklearna medicina – dijagnostika bez konkurencije studenti će se upoznati sa svojstvima
radionuklida za dijagnostiku i terapiju, upoznat će se s najčešćim radionuklidima u nuklearnoj medicini
(Tc-99m, I-131, F-18, Lu-177, Ga-68).
Steći će osnovna znanja o indikacijama za PET/CT po onkološkim sijelima, odgovoru na terapiju. Usvojit
će se znanja o nuklearnomedicinskom pristupu kod karcinoma prostate ovisno o stadiju bolesti i
dijagnostičkom modelu (scintigrafija kostiju, PET/CT 18-F- kolinom, 68Ga-PSMA) i pokazati značaj
radionuklida u teranostičke svrhe. Obradit će se neuroendokrini tumori koristeći nuklearnomedicinske
metode u dijagnostici i liječenju.
Također će se upoznati sa značenjem patološkog nakupljanja amiloida u mozgu i u srcu, dijagnostici
amiloida i potencijalnom liječenju u neurologiji i kardiologiji.
Različite organske sustave će usvojiti po cjelinama: Funkcijsku dijagnostiku bolesti štitnjače (scintigrafija,
akumulacija joda), ultrazvuk štitnjače i vrata te citološka punkcija vođena ultrazvukom, liječenje benignih
bolesti štitnjače i karcinoma, radiojodna terapija hipertireoze i karcinoma.
Također će se upoznati s dijagnostikom i liječenjem bolesti paratireoidnih žlijezda i ulozi nuklearne
medicine kod istih.
Studenti će usvojiti pojam teranostike i personalizirane medicine, korištenje umjetne inteligencije te
spoznati vrijednost kvantifikacijskih softvera.
Stjecanje znanja i vještina, općih i specifičnih, determinirano je popisom ciljeva, znanja i vještina koje student
tijekom nastave treba usvojiti. Potrebna znanja student stiče svladavanjem programa nastave (teoretski
dio), pripremom seminara te prisustvom, odnosno promatranjem postupaka i vještina na vježbama. Nakon
položenog predmeta student će moći
- opisati dodatni doprinos hibridnih tehnologija (SPECT/CT i PET/CT).
- razlikovati dijagnostičku i terapijsku primjenu radiofarmaka, sažeti fizikalne, kemijske i biološke temelje
za upotrebu radionuklida u terapiji bolesti, na primjeru prostate i neuroendokrinih tumora.
- nabrojati i znati primjenu terapijskih radionukida za radiosinovioertezu
- objasniti princip nakupljanja FDG-a u tumorima
- objasniti personaliziranu terapiju (teranostički pristup, na primjeru radioizotopa joda i radiofarmaka za
neuroendokrine tumore i karcinom prostate).
U dogovoru s nastavnikom
Janis O'Malley, Harvey Ziessman. Nuclear Medicine and Molecular Imaging: The
Requisites 5th Edition. Elsevier, 2020. (M/Z)
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
U kolegiju Nuklearna medicina – dijagnostika bez konkurencije studenti će se upoznati sa svojstvima
radionuklida za dijagnostiku i terapiju, upoznat će se s najčešćim radionuklidima u nuklearnoj medicini
(Tc-99m, I-131, F-18, Lu-177, Ga-68).
Steći će osnovna znanja o indikacijama za PET/CT po onkološkim sijelima, odgovoru na terapiju. Usvojit
će se znanja o nuklearnomedicinskom pristupu kod karcinoma prostate ovisno o stadiju bolesti i
dijagnostičkom modelu (scintigrafija kostiju, PET/CT 18-F- kolinom, 68Ga-PSMA) i pokazati značaj
radionuklida u teranostičke svrhe. Obradit će se neuroendokrini tumori koristeći nuklearnomedicinske
metode u dijagnostici i liječenju.
Također će se upoznati sa značenjem patološkog nakupljanja amiloida u mozgu i u srcu, dijagnostici
amiloida i potencijalnom liječenju u neurologiji i kardiologiji.
Različite organske sustave će usvojiti po cjelinama: Funkcijsku dijagnostiku bolesti štitnjače (scintigrafija,
akumulacija joda), ultrazvuk štitnjače i vrata te citološka punkcija vođena ultrazvukom, liječenje benignih
bolesti štitnjače i karcinoma, radiojodna terapija hipertireoze i karcinoma.
Također će se upoznati s dijagnostikom i liječenjem bolesti paratireoidnih žlijezda i ulozi nuklearne
medicine kod istih.
Studenti će usvojiti pojam teranostike i personalizirane medicine, korištenje umjetne inteligencije te
spoznati vrijednost kvantifikacijskih softvera.
Stjecanje znanja i vještina, općih i specifičnih, determinirano je popisom ciljeva, znanja i vještina koje student
tijekom nastave treba usvojiti. Potrebna znanja student stiče svladavanjem programa nastave (teoretski
dio), pripremom seminara te prisustvom, odnosno promatranjem postupaka i vještina na vježbama. Nakon
položenog predmeta student će moći
- opisati dodatni doprinos hibridnih tehnologija (SPECT/CT i PET/CT).
- razlikovati dijagnostičku i terapijsku primjenu radiofarmaka, sažeti fizikalne, kemijske i biološke temelje
za upotrebu radionuklida u terapiji bolesti, na primjeru prostate i neuroendokrinih tumora.
- nabrojati i znati primjenu terapijskih radionukida za radiosinovioertezu
- objasniti princip nakupljanja FDG-a u tumorima
- objasniti personaliziranu terapiju (teranostički pristup, na primjeru radioizotopa joda i radiofarmaka za
neuroendokrine tumore i karcinom prostate).
U dogovoru s nastavnikom
Janis O'Malley, Harvey Ziessman. Nuclear Medicine and Molecular Imaging: The
Requisites 5th Edition. Elsevier, 2020. (M/Z)
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
U kolegiju Nuklearna medicina – dijagnostika bez konkurencije studenti će se upoznati sa svojstvima
radionuklida za dijagnostiku i terapiju, upoznat će se s najčešćim radionuklidima u nuklearnoj medicini
(Tc-99m, I-131, F-18, Lu-177, Ga-68).
Steći će osnovna znanja o indikacijama za PET/CT po onkološkim sijelima, odgovoru na terapiju. Usvojit
će se znanja o nuklearnomedicinskom pristupu kod karcinoma prostate ovisno o stadiju bolesti i
dijagnostičkom modelu (scintigrafija kostiju, PET/CT 18-F- kolinom, 68Ga-PSMA) i pokazati značaj
radionuklida u teranostičke svrhe. Obradit će se neuroendokrini tumori koristeći nuklearnomedicinske
metode u dijagnostici i liječenju.
Također će se upoznati sa značenjem patološkog nakupljanja amiloida u mozgu i u srcu, dijagnostici
amiloida i potencijalnom liječenju u neurologiji i kardiologiji.
Različite organske sustave će usvojiti po cjelinama: Funkcijsku dijagnostiku bolesti štitnjače (scintigrafija,
akumulacija joda), ultrazvuk štitnjače i vrata te citološka punkcija vođena ultrazvukom, liječenje benignih
bolesti štitnjače i karcinoma, radiojodna terapija hipertireoze i karcinoma.
Također će se upoznati s dijagnostikom i liječenjem bolesti paratireoidnih žlijezda i ulozi nuklearne
medicine kod istih.
Studenti će usvojiti pojam teranostike i personalizirane medicine, korištenje umjetne inteligencije te
spoznati vrijednost kvantifikacijskih softvera.
Stjecanje znanja i vještina, općih i specifičnih, determinirano je popisom ciljeva, znanja i vještina koje student
tijekom nastave treba usvojiti. Potrebna znanja student stiče svladavanjem programa nastave (teoretski
dio), pripremom seminara te prisustvom, odnosno promatranjem postupaka i vještina na vježbama. Nakon
položenog predmeta student će moći
- opisati dodatni doprinos hibridnih tehnologija (SPECT/CT i PET/CT).
- razlikovati dijagnostičku i terapijsku primjenu radiofarmaka, sažeti fizikalne, kemijske i biološke temelje
za upotrebu radionuklida u terapiji bolesti, na primjeru prostate i neuroendokrinih tumora.
- nabrojati i znati primjenu terapijskih radionukida za radiosinovioertezu
- objasniti princip nakupljanja FDG-a u tumorima
- objasniti personaliziranu terapiju (teranostički pristup, na primjeru radioizotopa joda i radiofarmaka za
neuroendokrine tumore i karcinom prostate).
U dogovoru s nastavnikom
Janis O'Malley, Harvey Ziessman. Nuclear Medicine and Molecular Imaging: The
Requisites 5th Edition. Elsevier, 2020. (M/Z)
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |