Kolegij
1. Najčešće bolesti u novorođenčadi
2. Najčešći osipi u djece
3. Najčešće infekcije na koži u djece
4. Kongenitalne malformacije na koži kod djece uključujući nevuse
5. Mastocitoze i histiocitoze u djece
6. Najčešći tumori na koži u djece
7. Eritemi u dječjoj dobi
8. Autoimune bolesti u dječjoj dobi
9. Akne u pubertetu
10. Psihdermatologija u dječjoj dobi
Opisati posebnost kože u novorođenčeta te prepoznavati najčešće prolazne i životno
ugoržavajuće bolesti u novorođenačkoj dobi. Navesti načine zbrinjavanja kože kod životno
ugrožavajućih bolesti.
- Svrstavati osipe u djece u zarazne i nezarazne bolesti. Navesti tipične znakove i simptome
pojedinih osipa te dodatnu dijagnostičku obradu i terapiju istih.
- Prepoznavati vulgarne bradavice i moluske na koži kod djece. Učenje primjene tehnike
krioterapije i ekskohleacije.
- Prepoznavanje bakterijskih infekcija u djece prema tipičnim simptomima i znakovima te
terapijske opcije istih. Imenovati lokalnu i sistemsku antibiotsku terapiju koja se primjenjuje.
- Primijeniti znanje o kongenitalnim malformacijama u djece prema principu mozaicizma.
Usvojiti tipove nevusa za dječju dob te objasniti odgovorno ponašanje na suncu kod djece.
- Objasniti mastocitozu na kož: mastocitom i urtikariju pigmentozu te nabrojati sistemske
mastocitoze.
- Poznavati definiciju histiocitoza te podjelu na Langerhansove i ne-Langerhansove histiocitoze.
Znati navesti glavna klinička obilježja obje vrste histiocitoza.
- Nabrojati najčešće benigne i maligne tumore na koži u djece. Opisati klinička obilježja
najčešćih tumora u djece poput pilomatriksoma i ksantogranuloma.
- Poznavati najčešće eriteme na kože poput psorijaze, pitryasis lichenoides chronica, PLEVA,
erythema annulare, atopijskog dermatitisa i dr. Definirati primjenu fototerapije kod pojedinih
dermatoza u djece.
- Usvojiti znanje o najčešćim autoimunim bolestima u djece poput lupusa eritmatodesa, morfee i
dermatomiozitisa. Definirati dijagnostičke parametre koji obilježavaju autoimune bolesti te
poznavati imunosupresivne konvencionalne i moderne terapijske opcije.
- Usvojiti znanje o aknama u pubertetu i adolescenciji; etiologiji, kliničkoj prezentaciji, njezi
kože kod akne te terapijskim opcijama.
- Definirati psihodermatologiju i podjelu iste. Prepoznavati najčešće bolesti kože i psihijatrijske
bolesti u djece, koje se manifestiraju na koži, te upoznati terapijske mogućnosti.
- Usvojiti posebnosti dječje dermatologije, pristup djetetu i roditeljima prilikom pregleda te
dijagnostičko terapijskih zahvata.
Šitum M. i dr. Dermatologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Šitum M. Odabrana poglavlja iz pedijatrijske dermatologije, Naklada Slap, 2010.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100 |
1. Najčešće bolesti u novorođenčadi
2. Najčešći osipi u djece
3. Najčešće infekcije na koži u djece
4. Kongenitalne malformacije na koži kod djece uključujući nevuse
5. Mastocitoze i histiocitoze u djece
6. Najčešći tumori na koži u djece
7. Eritemi u dječjoj dobi
8. Autoimune bolesti u dječjoj dobi
9. Akne u pubertetu
10. Psihdermatologija u dječjoj dobi
Opisati posebnost kože u novorođenčeta te prepoznavati najčešće prolazne i životno
ugoržavajuće bolesti u novorođenačkoj dobi. Navesti načine zbrinjavanja kože kod životno
ugrožavajućih bolesti.
- Svrstavati osipe u djece u zarazne i nezarazne bolesti. Navesti tipične znakove i simptome
pojedinih osipa te dodatnu dijagnostičku obradu i terapiju istih.
- Prepoznavati vulgarne bradavice i moluske na koži kod djece. Učenje primjene tehnike
krioterapije i ekskohleacije.
- Prepoznavanje bakterijskih infekcija u djece prema tipičnim simptomima i znakovima te
terapijske opcije istih. Imenovati lokalnu i sistemsku antibiotsku terapiju koja se primjenjuje.
- Primijeniti znanje o kongenitalnim malformacijama u djece prema principu mozaicizma.
Usvojiti tipove nevusa za dječju dob te objasniti odgovorno ponašanje na suncu kod djece.
- Objasniti mastocitozu na kož: mastocitom i urtikariju pigmentozu te nabrojati sistemske
mastocitoze.
- Poznavati definiciju histiocitoza te podjelu na Langerhansove i ne-Langerhansove histiocitoze.
Znati navesti glavna klinička obilježja obje vrste histiocitoza.
- Nabrojati najčešće benigne i maligne tumore na koži u djece. Opisati klinička obilježja
najčešćih tumora u djece poput pilomatriksoma i ksantogranuloma.
- Poznavati najčešće eriteme na kože poput psorijaze, pitryasis lichenoides chronica, PLEVA,
erythema annulare, atopijskog dermatitisa i dr. Definirati primjenu fototerapije kod pojedinih
dermatoza u djece.
- Usvojiti znanje o najčešćim autoimunim bolestima u djece poput lupusa eritmatodesa, morfee i
dermatomiozitisa. Definirati dijagnostičke parametre koji obilježavaju autoimune bolesti te
poznavati imunosupresivne konvencionalne i moderne terapijske opcije.
- Usvojiti znanje o aknama u pubertetu i adolescenciji; etiologiji, kliničkoj prezentaciji, njezi
kože kod akne te terapijskim opcijama.
- Definirati psihodermatologiju i podjelu iste. Prepoznavati najčešće bolesti kože i psihijatrijske
bolesti u djece, koje se manifestiraju na koži, te upoznati terapijske mogućnosti.
- Usvojiti posebnosti dječje dermatologije, pristup djetetu i roditeljima prilikom pregleda te
dijagnostičko terapijskih zahvata.
Šitum M. i dr. Dermatologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Šitum M. Odabrana poglavlja iz pedijatrijske dermatologije, Naklada Slap, 2010.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100 |
1. Najčešće bolesti u novorođenčadi
2. Najčešći osipi u djece
3. Najčešće infekcije na koži u djece
4. Kongenitalne malformacije na koži kod djece uključujući nevuse
5. Mastocitoze i histiocitoze u djece
6. Najčešći tumori na koži u djece
7. Eritemi u dječjoj dobi
8. Autoimune bolesti u dječjoj dobi
9. Akne u pubertetu
10. Psihdermatologija u dječjoj dobi
Opisati posebnost kože u novorođenčeta te prepoznavati najčešće prolazne i životno
ugoržavajuće bolesti u novorođenačkoj dobi. Navesti načine zbrinjavanja kože kod životno
ugrožavajućih bolesti.
- Svrstavati osipe u djece u zarazne i nezarazne bolesti. Navesti tipične znakove i simptome
pojedinih osipa te dodatnu dijagnostičku obradu i terapiju istih.
- Prepoznavati vulgarne bradavice i moluske na koži kod djece. Učenje primjene tehnike
krioterapije i ekskohleacije.
- Prepoznavanje bakterijskih infekcija u djece prema tipičnim simptomima i znakovima te
terapijske opcije istih. Imenovati lokalnu i sistemsku antibiotsku terapiju koja se primjenjuje.
- Primijeniti znanje o kongenitalnim malformacijama u djece prema principu mozaicizma.
Usvojiti tipove nevusa za dječju dob te objasniti odgovorno ponašanje na suncu kod djece.
- Objasniti mastocitozu na kož: mastocitom i urtikariju pigmentozu te nabrojati sistemske
mastocitoze.
- Poznavati definiciju histiocitoza te podjelu na Langerhansove i ne-Langerhansove histiocitoze.
Znati navesti glavna klinička obilježja obje vrste histiocitoza.
- Nabrojati najčešće benigne i maligne tumore na koži u djece. Opisati klinička obilježja
najčešćih tumora u djece poput pilomatriksoma i ksantogranuloma.
- Poznavati najčešće eriteme na kože poput psorijaze, pitryasis lichenoides chronica, PLEVA,
erythema annulare, atopijskog dermatitisa i dr. Definirati primjenu fototerapije kod pojedinih
dermatoza u djece.
- Usvojiti znanje o najčešćim autoimunim bolestima u djece poput lupusa eritmatodesa, morfee i
dermatomiozitisa. Definirati dijagnostičke parametre koji obilježavaju autoimune bolesti te
poznavati imunosupresivne konvencionalne i moderne terapijske opcije.
- Usvojiti znanje o aknama u pubertetu i adolescenciji; etiologiji, kliničkoj prezentaciji, njezi
kože kod akne te terapijskim opcijama.
- Definirati psihodermatologiju i podjelu iste. Prepoznavati najčešće bolesti kože i psihijatrijske
bolesti u djece, koje se manifestiraju na koži, te upoznati terapijske mogućnosti.
- Usvojiti posebnosti dječje dermatologije, pristup djetetu i roditeljima prilikom pregleda te
dijagnostičko terapijskih zahvata.
Šitum M. i dr. Dermatologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Šitum M. Odabrana poglavlja iz pedijatrijske dermatologije, Naklada Slap, 2010.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100 |