Kolegij
Studiji
Računarstvo za društvene primjeneStudijska godina
1ISVU ID
278420ECTS
3
Upoznavanje s uzrocima nastanka bioetike, s njezinim povijesnim razvojem, definicijom i metodom, glavnim pristupima i paradigmama te njezinim mjestom u okrilju znanosti i u društvu.
Definirati osnovne bioetičke pojmove. Prepoznati i opisati aktualnost bioetičkog vrednovanja suvremenih društvenih procesa. Analizirati glavne bioetičke probleme koji se susreću u društvu. Interpretirati bioetička polazišta koja zastupa Katolička Crkva. Osmisliti načine ublažavanja i prevencije posljedica bioetički neodgovornog ponašanja.
Matulić, T. (2001). Bioetika. Zagreb: Glas Koncila
Matulić, T. (2006). Vodič kroz bioetiku I. Zagreb: Glas Koncila
Matulić, T. (2006). Vodič kroz bioetiku II. Zagreb: Glas Koncila
Matulić, T. (2006). Vodič kroz bioetiku, III. Zagreb: Glas Koncila
Valjan,V. (2004). Bioetika. Sarajevo: Svjetlo Riječi
Aramini, M. (2009). Uvod u bioetiku
Nikodem, K. Tehno-identiteti kiborga. Rastvaranje jastva u interesu preživljavanja, u: Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 13 (2004.) 2
Pozaić, V., ur. (1999). Droga. Od beznađa do nade. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove.; Pozaić, V., ur. (2004). Ekologija. Znanstveno-etičko-teološki upiti i obzori. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove.; Pozaić, V., ur. (2002). Kultura života. Radovi simpozija Pokreta za život Krčke biskupije. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove.; Pozaić, V., ur. (1992). AIDS. Činjenice – zavaravanja – nade. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. ; Jonsen, A. R. (1998). The Birth of Bioethics. New York: Oxford University Press.; Beauchamp, T. L. i Childress, J. F. (1994). Principles of Biomedical Ethics (4th Edition). New York i Oxford: Oxford University Press.; Demmer, K. (1987). Leben in Menschenhand. Grundlagendes bioethischen Gesprächs. Freiburg: s. d.; Čović, A., ur. (2000). Izazovi bioetike. Zagreb: Pergamena.; Pozaić, V. (1985). Život dostojan života. Eutanazija u prosudbi medicinske etike. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove.; Radan M., Vuletić S., Rakošec Ž., Šperanda Ž., Bioetička kompleksnost problematike zamjenskoga majčinstva, u: Diacovensia 23 (2015) 1, 35-70.; Vuletić S., Problem neplodnosti i moralni izazovi biomedicinskih zahvata u ljudsko rađanje. Uz rezultate znanstveno-istraživačkoga projekta „Kršćanski identitet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života“, u: Diacovensia, 18 (2010.) 3, 587-606.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu. 2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na dva kolokvija.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je: dovoljan (2) – 50 – 64 ,9% dobar (3) – 65 – 79,9% vrlo dobar (4) – 80 – 89,9% izvrstan (5) – 90% i više a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene 1. kolokvij – 35 % 2. kolokvij – 35 % b) Završni ispit – 30% ocjene
1. Nastavne aktivnosti –1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni). 2. Završni ispit (pismeni).
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
Završni ispit | 0.66 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Upoznavanje s uzrocima nastanka bioetike, s njezinim povijesnim razvojem, definicijom i metodom, glavnim pristupima i paradigmama te njezinim mjestom u okrilju znanosti i u društvu.
Definirati osnovne bioetičke pojmove. Prepoznati i opisati aktualnost bioetičkog vrednovanja suvremenih društvenih procesa. Analizirati glavne bioetičke probleme koji se susreću u društvu. Interpretirati bioetička polazišta koja zastupa Katolička Crkva. Osmisliti načine ublažavanja i prevencije posljedica bioetički neodgovornog ponašanja.
Matulić, T. (2001). Bioetika. Zagreb: Glas Koncila
Matulić, T. (2006). Vodič kroz bioetiku I. Zagreb: Glas Koncila
Matulić, T. (2006). Vodič kroz bioetiku II. Zagreb: Glas Koncila
Matulić, T. (2006). Vodič kroz bioetiku, III. Zagreb: Glas Koncila
Valjan,V. (2004). Bioetika. Sarajevo: Svjetlo Riječi
Aramini, M. (2009). Uvod u bioetiku
Nikodem, K. Tehno-identiteti kiborga. Rastvaranje jastva u interesu preživljavanja, u: Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 13 (2004.) 2
Pozaić, V., ur. (1999). Droga. Od beznađa do nade. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove.; Pozaić, V., ur. (2004). Ekologija. Znanstveno-etičko-teološki upiti i obzori. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove.; Pozaić, V., ur. (2002). Kultura života. Radovi simpozija Pokreta za život Krčke biskupije. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove.; Pozaić, V., ur. (1992). AIDS. Činjenice – zavaravanja – nade. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. ; Jonsen, A. R. (1998). The Birth of Bioethics. New York: Oxford University Press.; Beauchamp, T. L. i Childress, J. F. (1994). Principles of Biomedical Ethics (4th Edition). New York i Oxford: Oxford University Press.; Demmer, K. (1987). Leben in Menschenhand. Grundlagendes bioethischen Gesprächs. Freiburg: s. d.; Čović, A., ur. (2000). Izazovi bioetike. Zagreb: Pergamena.; Pozaić, V. (1985). Život dostojan života. Eutanazija u prosudbi medicinske etike. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove.; Radan M., Vuletić S., Rakošec Ž., Šperanda Ž., Bioetička kompleksnost problematike zamjenskoga majčinstva, u: Diacovensia 23 (2015) 1, 35-70.; Vuletić S., Problem neplodnosti i moralni izazovi biomedicinskih zahvata u ljudsko rađanje. Uz rezultate znanstveno-istraživačkoga projekta „Kršćanski identitet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života“, u: Diacovensia, 18 (2010.) 3, 587-606.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na dva kolokvija
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je: dovoljan (2) – 50 – 64 ,9% dobar (3) – 65 – 79,9% vrlo dobar (4) – 80 – 89,9% izvrstan (5) – 90% i više a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene 1. kolokvij – 35 % 2. kolokvij – 35 % b) Završni ispit – 30% ocjene
1. Nastavne aktivnosti –1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni). 2. Završni ispit (pismeni).
VRSTA AKTIVNOSTI
| ECTS bodovi-koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%)
|
Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
Završni ispit | 0.66 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |