Povezati standarde etičkog ponašanja psihologa u praksi i znanosti. Integrirati spoznaje iz etike i vrijednosti, etičkih standarda, etičkih pravaca. Razlikovati temeljna načela i pitanja psihologijske etike. Prezentirati grupni seminarski rad osmišljavanjem i analiziranjem etičkih problema u okviru teorijskih i istraživačkih spoznaja iz psihologije. Usporediti nacionalne i internacionalne psihologijske etičke kodekse. Kritički prosuđivati etičke dileme u različitim područjima psihologijske prakse. Analizirati pristupe profesionalne etike te opća načela psihologijske etike

• EFPPA (2005). Meta Code of Ethics. https:/www.efpa.eu/ethics/ethical-codes.
• Berk, L. (2007).  Psihologija cjeloživotnog razvoja (str. 37-39). Jastrebarsko: Naklada Slap. 
• Kodeks etike psihološke djelatnosti. https://www.hpk.hr
• Kolesarić, V. (1996). O etičkom kodeksu Hrvatskog psihološkog društva. Hrvatski psihologijski glasnik, prosinac, str. 11-14.
• Dijete i društvo, časopis za promicanje prava djeteta, 5(1), 2003.  – članci uključujući etički kodeks istraživanja s djecom.
• Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija (str. 82-85). Jastrebarsko: Naklada slap. 

• American Psychological Association (1992). Ethical Principles of Psychologists and Code of Conduct. American Psychologist, 47, 12, 1597-1611.
• Bersoff, D.N. (2008). Ethical conflicts in psychology. Washington: American Psychological Association.
• Hadžiselimović, Dž., Plavšić, M., Pregrad J., Rusijan Ljuština, V. (ur.) (2009). Psihologija, mediji, etika. Pula: Društvo psihologa Istre i Naklada slap.
• Konvencija o pravima djeteta (2001). Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
• Lindsay, G., Koene, C., Ovreeide, H, Lang, F. (2008). Ethics for european psychologists. Goettingen: Hogrefe.
• The British Psychological Society (2000). Code of Conduct, Ethical Principles and Guidelines. https://www.bps.org.uk

• Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
• Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
• Završni pismeni ispit (minimum za prolaz 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70%:

• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij- 25%
• pismeni seminarski rad – 10%
• izlaganje seminarskog rada – 10%

2. Završni pismeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

• izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
• vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
• dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
• dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
• nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova