Objasniti neurofiziološke i okolinske preduvjete uspješnog čitanja. Objasniti uvjete kvalitetnog razvoja i uzroke teškoća u razvoju kvalitetnog čitanja. Prepoznati faktore individualnih razlika u razvoju kvalitete čitanja. Kritički prosuđivati znanstvenu i stručnu literaturu te usmeno i pismeno prezentirati stručne sadržaje i rezultate istraživanja i projekata relevantnih za područje znanosti o čitanju. 

Čudina-Obradović, M. (2014). Psihologija čitanja. Zagreb: Golden marketing.

Peti-Stantić, A. (2019). Čitanjem do (spo)razumijevanja: od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti. Zagreb: Ljevak.

Wolf, M. (2018). Čitatelju, vrati se kući. Čitateljski mozak u digitalnom svijetu. Zagreb: Ljevak

Čudina-Obradović, M. (2003). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.

Tracey, D. H. i Morrow, L. M. (2024). Lenses on reading. Guilford Publications.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti.
Završni pismeni ispit (minumum za prolaz na pisanom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70%:

1. kolokvij – 25%

2. kolokvij – 25%

pismeni seminarski rad – 10%

izlaganje seminarskog rada – 10%

2. Završni pismeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

dobar (3) – 65 do 79,9% bodova

dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova