Usporediti različita teorijska objašnjenja i razine komunikacije iz filozofske perspektive. Opisati pojam, strukturu i funkciju komunikacije pod filozofskim vidom. Analizirati medijske učinke na odnos između ljudske egzistencije i komunikacije. Prepoznati odnose između filozofije komunikacije i etike te kritički vrednovati etičnost interpersonalne i javne komunikacije. Kreirati i stimulirati nove obrasce komunikacije u području filozofije za djecu. Analizirati i sintetizirati doprinose različitih autora filozofskom promišljanju komunikacije.

Miščević, N., Filozofija jezika, Zagreb, Naklada Jesenski i Turk, 2003 (odabrani dijelovi); 

M. Castells, Moć komunikacija, Clio, Beograd 2014.(odabrani dijelovi); 

H. Jurić – S. Alić (ur.), Filozofija i mediji, Hrvatsko filozofsko društvo, 

Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja, Zagreb, 2014. (odabrani dijelovi)

Chateau, D., Filozofija filma, Ars Cinema, Clio, Beograd 2011.;

Volli, U. La filosofia della comunicazione, Edizioni Laterza, Roma- Bari 2008.; 

Cassirer, E., Prilozi filozofiji jezika, Zagreb, Matica Hrvatska, 2000.;

Arnett, R. C.,Communication and Community: Implications of Martin Buber’s Dialogue, Carbondale, Southern Illinois University Press, 1986.; 

Eco, U., Kultura, informacija, komunikacija, Beograd, Nolit, 1973.; 

Myerson, G., Heideger, Habermas i mobitel, Zagreb, Jesenski i Turk, 2001.; 

Dodlek, I. „Buberova filozofija dijaloga i umjetnost kao susret“, u: Filozofska istraživanja 129 (2013) 1, str. 83-95.; 

I. Dodlek, Dijaloški karakter umjetničkog djela, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2016.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada. 
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeni)
2. Završni ispit (pismeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je: 
nedovoljan (1) 0-49,9% 
dovoljan (2) – 50–64,9% 
dobar (3) – 65–79,9% 
vrlo dobar (4) – 80–89,9% 
izvrstan (5) – 90-100%

Način stjecanja ocjene: 
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene 
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25% 
3) 2. kolokvij – 25% 
b) Završni ispit (pismeni) – 30% ocjene