Analizirati složenost odnosa između politike i medija. Identificirati
tijek razvoja odnosa medija i politike. Kritički prosuđivati ulogu
medija u demokratskim sustavima. Izdvojiti glavne značajke
komunikacijskih modela u politici. Analizirati osnovne postavke
komunikacijskih modela u politici.

Peruško Čulek, Z. (1999). Demokracija i mediji. Zagreb: Barbat
McNair, B. (2007). An Introduction to Political Communication. London:
Routledge Street, J. (2003). Masovni mediji, politika i demokracija. Zagreb:
Fakultet političkih znanosti

Chomsky, N. (2002). Mediji, propaganda i sistem. Zagreb: Što čitaš?
Meyer, T. (2003). Mediokracija. Medijska kolonizacija politike. Zagreb:
Fakultet političkih znanosti
Le Goff, J.-P. (2005). Svemogući mediji. Europski glasnik. 10(10): 339-346
Chomsky, N. (2005). Što čini dominantne medije dominantnima.
Europski glasnik. 10(10): 199-207
Diamond, E., Bates, S. (1992). The spot: The Rise of Political Advertising
on Television. Cambridge: MIT Press
Oates, S. (2008), Introduction to Media and Politics, Thousand Oaks: Sage
Publications
Sparrow B. H. (1999). Uncertain Guardians. The News Media As A
Political Institution. Baltimore: The Johns Hopkins University Press
Richard G., Mughan A. (ur), (2000). Democracy and the Media, A
Comparative Perspective, Cambridge: Cambridge University Press
Marcinowski F., Pfetsch B, (ur), (2009). Politik in der Mediendemokratie.
Wiesbaden: Deutsche Vereinigung für Politische Wissenschaft
Cook E. T. (2005). Governing the News. The News Media as A Political
Institution. Chicago: The University of Chicago Press

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
Seminarski rad i izlaganje
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na
nastavi i na dva kolokvija

Nastavne aktivnosti – seminarski rad i izlaganje; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit (usmeni).

Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
Seminarsko izlaganje – max. 20 bodova
1. kolokvij – max. 25 bodova
2. kolokvij – max. 25 bodova
2. Završni ispit (usmeni ispit) – 30% ocjene ( max. 30
bodova)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64 bodova
dobar (3) – 65-79 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
izvrstan (5) – 90 do 100 bodova