Analizirati osnovne probleme vezane uz prilagodbu drugim
kulturama i stjecanje kulturalne kompetencije. Idenificirati važnost
kulturalnog konteksta u konceptualizaciji i istraživanjima sposobnosti,
ličnosti, motivacije i emocija, mentalnog zdravlja, cjeloživotnog
razvoja. Razviti osjetljivost na kulturalne razlike u razvoju pojedinaca.
Izdvojiti ulogu kulture u najvažnijim psihičkim osobinama i
procesima. Procijeniti primjenjivost najvažnijih psiholoških i
komunikacijskih teorija i koncepata iz međukulturalne perspektive.
Razlikovati prednosti i ograničenja standardne metodologije
psihologijskih istraživanja u kontekstu različitih kultura.

Goldstein, D.(2007). Cross-Cultural Explorations: Activities in Culture
and Psychology. Boston, Allyn & Bacon
Marušić, I. (2002). Suvremeni pristupi međukulturalnim
istraživanjima ličnosti, u: Društvena istraživanja, 11 (2002) 4-5, 533 –
551.; Mlačić, B., Globalno usporediva i kulturalno specifična
istraživanja u psihologiji ličnosti.
Bijela knjiga o međukulturnom dijalogu. „Živimo zajedno jednaki u
dostojanstvu“ (2011), Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje

Pittu, D. L.(2007). Understanding Cross-Cultural Psychology: Eastern
and Western Perspecives, Thousand Oaks, Sage,
Shiarev, E.(2006). Cross-Cultural Psychology: Critical Thinking and
Contemporary Applications, Boston, Allyn & Bacon.
Adlermn J. Gundersen, A. (2007). International Dimension of
Organisational Behavior Thomson South -Western
Campbell, R., Martin,C. R. & Fabos, B. )2017). Media & Culture: Mass
Communication in Digital Age. Tenth Edition. Mac Millan, Boston.
McManus, R.M. & Perruci, G. (2015). Understanding Leadirship: An
Arts and Humanities perspective 1st Edition. New York: Routledge
G. Samovar,A.,Porter,R.E., Mc Daniel, Sexton Roy, C. (2015),
Communication Between Cultures 9th Edition.Cengage Learning New
York.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti (dva kolokvija i seminarsko
izlaganje)
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)

Nastavne aktivnosti – izrada i izlaganje seminarskoga rada,
Polaganje kolokvija
Polaganje pismenog završnog ispita.

Način stjecanja bodova: 1. nastavne aktivnosti – max. 70
bodova:; kolokvij – max. 30 bodova; kolokvij – max. 30
bodova; seminarski rad – max. 10 bodova; 2. završni ispit –
max. 30 bodova (minimum za prolaz je 50% točne riješenosti)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) –
90 do 100 bodova; vrlo dobar (4) – 80 do 89,90 bodova; dobar
(3) – 65 do 79,9 bodova; dovoljan (2) – 50 do 64,9 bodova;
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 bodova