- prepoznati negativne utjecaje emocionalnih stanja na ponašanje povezano sa
zdravljem; - predvidjeti ponašanje osoba različite dobi u suočavanju s bolesti;
- prepoznati povezanost različitih zdravstvenih tegoba i psiholoških
posljedica; - poznavati osnovne načine reagiranja i pomoći pacijentima u
stresnim situacijama u medicinskom kontekstu; - prikupljati, analizirati i
interpretirati podatke znanstvenih istraživanja iz područja zdravstvene
psihologije; - razlikovati psihološke i tjelesne reakcije na bolest; - objasniti
povezanost i međudjelovanje psiholoških i tjelesnih reakcija na stresne
situacije; - objasniti emocionalne posljedice zdravstvenih tegoba i
zdravstvene posljedice psihičkih poremećaja.

1. Havelka Meštrović A, Havelka M. Zdravstvena psihologija. 2020.
Jastrebarsko: Naklada Slap
2. Havelka, M. (Ur.). (1998, 2002). Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko,
Naklada Slap.
3. Havelka, M. (1998). Zdravstvena psihologija, Zagreb, Školska knjiga.

1. Havelka, M., Havelka Meštrović A. (2013). Zdravstvena psihologija –
Biopsihosocijalni čimbenici zdravlja i bolesti. Zagreb: Zdravstveno
veleučilište
2. Havelka, M., Ševo, Lj. (2002). Zdravstvena psihologija – Priručnik za
nastavnike, Zagreb, Školska knjiga.
3. Havelka, M., Pačić – Turk, Lj. i T. Sever (2004): Zdravstvena psihologija u
Hrvatskoj – dvadesetak godina poslije, Društvena istraživanja, God. 13., br.
3(71), 465 – 486.
4. Zarevski, P. I Havelka M. (2014) Psihologija za zdravstvene škole, Školska
knjiga, Zagreb.

1. Redovito pohađanje nastave (pohađanje najmanje 70% nastave)
2. Uredno izvršene vježbe i seminarski rad

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: kolokviji i seminarski rad
2. Završni ispit (pismeni)

Vrednovanjem studentakog rada dolazi se do ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova