Course
Study programs
SestrinstvoSestrinstvo
Year of study
3ISVU ID
144243ECTS
4
"Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu" kolegij je koji studentima pruža teorijsku osnovu i praktične alate za doprinos razvoju sestrinske profesije i unapređenje kliničke prakse kroz istraživanje.
Cilj kolegija je:
-upoznati studente s osnovama istraživačke metodologije,
-prikazati studentima načine korištenja informacija vezanih uz područje zdravstvene njege i sestrinsku profesiju,
-prikazati studentima primjenu statističkih metoda i postupaka u zdravstvenoj njezi,
-upoznati studente s vrstama istraživanja u području zdravstvene njege.
Očekivani ishodi učenja na razini kolegija:
Nakon odslušanih predavanja, seminara, odrađenih vježbi te samostalnog učenja i položenog ispita studenti će:
- primijeniti znanje iz istraživačke metodologije te ih integrirati sa stečenim znanjem o korištenju informacija iz područja zdravstvene njege i primjeni statističkih metoda i postupaka u navedenome znanstvenom području, primijeniti temeljno znanje i vještine za istraživanja i uporabu stručne i znanstvene literature;
- objasniti različite ustroje istraživanja u zdravstvu;
- primijeniti različite načine prikazivanja podataka prikupljenih u istraživanju;
- procijeniti kritičke prikaze podataka i kritički analizirati znanstvena izvješća o istraživanjima u području zdravstvene njege;
-prepoznati mogućnosti i ograničenja korištenja alata umjetne inteligencije u istraživačkom radu, kao što su alati za obradu teksta, pretraživanje literature, analizu podataka i pomoć u pisanju.
1. Marušić M. ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 6. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb 2019.
2. Petz, B. Petzova statistika. Naklada Slap, Jastrebarsko 2012.
Nema dopunske literature
1. Redovito pohađanje nastave
2. Uredno izvršene vježbe i seminarske obaveze
1. Redovito pohađanje nastave
2. Uredno izvršene vježbe i seminarske obaveze
Studentski rad kontinuirano se vrednuje kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad
Seminarski rad sastoji se od niza zadataka koje studenti trebaju uredno završiti i biti pozitivno ocijenjeni tijekom nastave. Studenti koji tijekom nastave ne odrade zadatke na zadovoljavajući način do roka koji odrede nastavnici tijekom nastave nemaju pravo izlaska na ispit do kraja akademske godine. Zadatke treba izvršiti do roka koji se određuje tijekom trajanja nastave, prije nego završi nastava na kolegiju.
2. Završni ispit je pisani. Pisani ispit sastoji se od 2 dijela - prvi dio čini statistika, a drugi znanstvena metodologija. Na svakom od tih dijelova potrebno je točno riješiti minimalno 60% pitanja za prolaz na ispitu za prolazak.
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
Pohađanje nastave: 3 ECTS boda; udio ocjene: 0%
Seminarski rad: 0.3 ECTS boda; udio ocjene: 30%
Ukupno tijekom nastave: 3.3 ECTS boda; udio ocjene: 30%
Završni ispit: 0.7 ECTS bodova; udio ocjene: 70%
Ukupno bodova: 4 ECTS boda; udio ocjene: 100%
Learning outcomes
Definirati osnovne pojmove znanstvenog istraživanja – studenti će moći objasniti što je znanstveno istraživanje, koja je njegova svrha i koje su osnovne karakteristike
Learning outcomes
- Definirati pojam hipoteze i statističke hipoteze – studenti će moći objasniti osnovne pojmove i razliku između istraživačke i statističke hipoteze.
- Razlikovati vrste hipoteza – studenti će razumjeti razlike između nulte (H₀) i alternativne hipoteze (H₁) te moći navesti primjere u različitim istraživačkim kontekstima.
- Objasniti ulogu hipoteze u znanstvenom istraživanju – studenti će moći razumjeti važnost jasno definirane hipoteze u istraživačkom procesu i kako ona utječe na ustroj istraživanja.
- Formulirati istraživačke i statističke hipoteze – studenti će moći samostalno oblikovati hipoteze na temelju istraživačkog problema i ciljeva istraživanja.
- Primijeniti pravilne korake u testiranju hipoteza – studenti će razumjeti korake koji uključuju postavljanje hipoteze, odabir odgovarajuće statističke metode, provođenje testa i donošenje zaključaka.
- Razlikovati tipove pogrešaka u testiranju hipoteza – studenti će moći prepoznati i objasniti tip I (pogrešno odbacivanje istinite nulte hipoteze) i tip II pogreške (neuspješno odbacivanje lažne nulte hipoteze).
Learning outcomes
- Razlikovati osnovne vrste istraživanja (kvantitativna, kvalitativna i mješovita istraživanja).
- Objasniti prednosti i nedostatke različitih vrsta istraživanja u znanstvenim istraživanjima.
- Primijeniti kriterije za odabir odgovarajuće vrste istraživanja ovisno o istraživačkom pitanju.
- Prepoznati karakteristike opažajnih i eksperimentalnih istraživanja.
Learning outcomes
- Definirati ključne korake u procesu planiranja znanstvenog istraživanja.
- Razviti istraživačko pitanje i hipotezu u skladu s ciljevima istraživanja.
- Definirati populaciju, uzorak i metode prikupljanja podataka.
- Procijeniti moguće izvore pristranosti i načine njihove kontrole.
Learning outcomes
- Objasniti proces znanstvene publikacije od istraživanja do objavljivanja.
- Prepoznati različite vrste znanstvenih publikacija
- Razlikovati ključne dijelove znanstvene publikacije.
Learning outcomes
· Objasniti strukturu znanstvenog članka (naslov, sažetak, uvod, metode, rezultati, rasprava, zaključak).
· Objasniti svrhu i sadržaj svakog dijela znanstvenog članka.
· Razlikovati stil i ton pisanja u znanstvenim publikacijama.
· Kritički analizirati primjere znanstvenih članaka.
Learning outcomes
· Objasniti kriterije za odabir odgovarajućeg časopisa za objavljivanje istraživanja.
· Opisati proces recenzije i načine odgovaranja na komentare recenzenata.
· Objasniti razliku između otvorenog i zatvorenog pristupa objavljenim člancima
Learning outcomes
· Objasniti osnovne pojmove biostatistike i njihovu primjenu u medicini.
· Razlikovati deskriptivnu i inferencijalnu statistiku.
· Definirati osnovne vrste podataka i metode njihove analize.
· Prepoznati važnost statističkih analiza u znanstvenim istraživanjima.
Learning outcomes
· Definirati osnovne koncepte vjerojatnosti i njihove primjene u biostatistici.
· Izračunati osnovne mjere vjerojatnosti (uvjetna vjerojatnost, nezavisnost događaja).
· Primijeniti osnovne teoreme vjerojatnosti na praktične primjere u medicini.
· Razlikovati različite vrste vjerojatnosnih distribucija.
Learning outcomes
· Razlikovati vrste grafičkih prikaza podataka (histogrami, kružni dijagrami, kutijasti grafikoni).
· Odabrati odgovarajući grafički prikaz za različite tipove podataka.
· Interpretirati podatke putem grafičkih prikaza.
· Primijeniti alate za izradu i analizu grafičkih prikaza u istraživanju.
Learning outcomes
· Definirati i izračunati osnovne mjere centralne tendencije (aritmetička sredina, medijan, modus).
· Razlikovati primjene pojedinih mjera u analizi podataka.
· Interpretirati mjere centralne tendencije u kontekstu analize rezultata istraživanja.
· Prepoznati utjecaj ekstremnih vrijednosti na mjere centralne tendencije.
Learning outcomes
· Definirati i izračunati osnovne mjere varijabilnosti (raspon, varijanca, standardna devijacija).
· Razlikovati različite metode za opisivanje raspršenosti podataka.
· Interpretirati varijabilnost podataka u kontekstu medicinskih istraživanja.
· Objasniti značaj varijabilnosti pri donošenju zaključaka u istraživanju.
Learning outcomes
· Objasniti karakteristike normalne razdiobe i njezinu važnost u biostatistici.
· Primijeniti koncept standardne devijacije i Z-vrijednosti.
· Razlikovati distribucije koje odstupaju od normalne razdiobe.
· Interpretirati podatke u kontekstu normalne razdiobe.
Learning outcomes
· Razlikovati parametrijske i neparametrijske statističke testove.
· Odabrati odgovarajući statistički test ovisno o prirodi podataka i istraživačkom pitanju.
· Definirati pojmove statističke značajnosti i p-vrijednosti.
· Interpretirati rezultate statističkih testova u znanstvenim istraživanjima.
| Academic year | |
|---|---|
| 2024/2025 | [Download] |