1. Diskutirati o društvenim procesima: globalizacija, formiranje identiteta, stvaranje nacije, društvena promjena. 2. Prepoznati ulogu i značaj pojmova identitet, etnik, narod, tradicija, tradicijsko. 3. Izdvojiti glavne značajke teorije drugosti i identitetskih praksi. 4. Opisati tijek razvoja hrvatske tradicijske kulture. 5. Samostalno se koristiti literaturom potrebnom za pisanje seminarskoga rada.

J. Čapo Žmegač, Dva lokaliteta, dvije države, dva doma: transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu, Narodna umjetnost 40 (2003) 2, str. 117.–130.; N. Ceribašić, Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće. Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj, Zagreb 2003., str. 9.–38., 75.–118.; J. Grbić, Identitet, jezik, razvoj, Zagreb 1994.; L. Šešo, Kazivanja o nadnaravnom. Prema lokalnim temeljima grupne pripadnosti, Etnološka tribina, 33 (2010), str. 107.–115.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan(1) – 0 do 49,9%
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
izvrstan (5) – 90 do 100%

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)