1. Ovladati specifičnim historiografskim pojmovima i procesima iz područja materijalne i duhovne kulture ranomodernog doba. 2. Prepoznati vrste gradiva, literaturu i materijalnu ostavštinu navedenih područja istraživanja i razdoblja 3. Opisati suvremene historiografske pristupe proučavanju materijalne i duhovne kulture ranog novog vijeka. 4. Vrednovati razine, oblike i posebnosti iskaza materijalne i duhovne kulture proizašle iz različitog razvitka pojedinih ranonovovjekovnih društvenih struktura te njihovih međusobnih odnosa. 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad sa obilježjima znanstvenog rada na temelju izvora te znanstvene i stručne literature.

D. Božić Bužančić, Privatni i društveni život Splita u osamnaestom stoljeću, Zagreb 1982., str. 27-120; 

J. Bratulić, "Propovjedna i hagiografska književnost", Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. 3. Barok i prosvjetiteljstvo XVII. i XVIII. stoljeće, Zagreb 2003., str. 533-549; 

K. Dočkal, Povijest pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, Zagreb 2014., str. 15-25, 209-227, 315-358. 

M. Obad-Šćitaroci; B. Bojanić Obad-Šćitaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji: od Zagreba do Iloka, Zagreb 1998., str. 43-57, 172-179, 308-317, 332-349;

 R. Sarti, Živjeti u kući. Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi, Zagreb 2006., str. 101-161; 

Z. Sikirić Assouline, "Oporuke zagrebačkih građana s kraja 17. stoljeća u gradskim knjigama zapisnika izjavnica (Protocolla fassionum)", Smrt u opusu Vladana Desnice i Europskoj kulturi. Zbornik radova s Desničinih susreta 2017., Zagreb, 2017: 401-420; 

Kanonske vizitacije Zagrebačke nadbiskupije: Gorski arhiđakonat sv. 1: 1639.-1726. (ur. Andrija Lukinović), Zagreb 2006., str. 7-39.

Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskog rada.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

a) Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (usmeni).

b) Završni ispit – pismeni.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %

dovoljan (2) – 50 do 64,9 %

dobar (3) – 65 do 79,9 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
2. seminarske obveze – 40 %
3. 1. kolokvij – 15 %
4. 2. kolokvij – 15 %
5. b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
6. pismeni ispit– 30 %