Objasniti pojmove iz područja psihopatologije djece i mladih. Prepoznati specifične pokazatelje psihičkih poremećaja u djetinjstvu i mladosti. Klasificirati fenomenološke razlike između psihopatologije djece i odraslih. Usporediti različita teorijska tumačenja poremećaja. Razlikovati etiologiju poremećaja. Planirati primjerene metode procjene i tretmana u području razvojne psihopatologije. Utvrditi osnovne korake u planiranju istraživanja u području razvojne psihopatologije.

Wenar C. (2003) Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Naklada Slap. Vulić-Prtorić A., Cifrek-Kolarić M. (2011) Istraživanja u razvojnoj psihopatologiji. Naklada Slap. 

Američka Psihijatrijska Udruga (2014). DSM-V Dijagnostički istatistički priručnik za duševne poremećaje. Naklada Slap. Galić S. (2002) Neuropsihologijski testovi i baterije testova za primjenu u dječjoj dobi, u knjizi Neuropsihologijska procjena. Naklada Slap, str. 309-341. Hooper, S. R. (2025). Osnove dječje neuropsihijatrije u kliničkom i odgojno-obrazovnom okruženju. Naklada Slap. Vulić-Prtorić A. (2003). Depresivnost u djece i adolescenata. Naklada Slap.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)

Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100  bodova) tijekom nastave

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti

Završni pismeniispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70%:

Samostalna aktivnost – 30%

Samostalna aktivnost – 30%

Vježbe – 10%

2. Završni pismeni ispit – 30%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

dobar (3) – 65 do 79,9% bodova

dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova