Kritički prosuditi utjecaj percepcije javnosti na policijske službenike.
Klasificirati policijske stresore i načine suočavanja sa stresom.
Procijeniti motivaciju policijskih službenika za obavljanje posla kao i
motivaciju kandidata za prijem u policijsku službu. Identificirati
specifičnosti policijskog sustava te njegov utjecaj na policijske
službenike. Procijeniti odrednice selekcijskog postupka odabira
kandidata za policijski posao. Razlikovati elemente policijske
subkulture. Usporediti važnost preventivnog djelovanja u odnosu na
tretman policijskih službenika u kontekstu njihovog mentalnog
zdravlja. Procijeniti ulogu i važnost policijskih psihologa u sustavu s
obzirom na postojeću sistematizaciju radnih mjesta. Stvoriti prijedlog
sustavne brige za mentalno zdravlje tzv. first repondersa odnosno
zanimanja koja dolaze prva na mjesto događaja s ciljem razvoja
kvalitetne sustavne brige za mentalno zdravlje djelatnika tih
zanimanja.

1. Glavina Jelaš, I., Dević, I., Karlović, R. (2020). Socijalna podrška,
stres, sagorijevanje i zdravlje kod policijskih službenika. Sigurnost:
časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini, 62 (4), 329-345.
2. Glavina Jelaš, I., Karlović, R., Pačelat, J. (2022). Policijska percepcija
utjecaja pandemije COVID-19 na policijski posao i policajce u
Hrvatskoj. Sigurnost: časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini. –
u postupku recenzije

1. Glavina Jelaš, I., Karlović, R., Pačelat, J. (2021). Testing the
effectiveness of a running programme on the mental health of
Croatian police officers. 9th International scientific conference on
Kinesiology – conference proceedings, 578-
585.
2.Glavina Jelaš, I., Pačelat, J., Mahnet, K. (2020). Prihvaćaju li hrvatski
policajci moderne psihološke tretmane? Zbornik radova VI.
međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Istraživački dani
Visoke policijske škole u Zagrebu“ (165-179). Zagreb: Ministarstvo
unutarnjih poslova Republike Hrvatske. 3.Glavina Jelaš,
I., Korak, D., Dević, I. (2014). Adaptivni i maladaptivni načini
suočavanja sastresom kod policijskih službenika. Sigurnost: časopis za
sigurnost u radnoj i životnojokolini,56 (3), 203-2011.
4.Glavina Jelaš, I., Pačelat, J.,
Mahnet, K. (2020). Povezanost dispozicijskog mindfulnessa s
mentalnim i tjelesnim zdravljem hrvatskih policajaca. Policija i
sigurnost,29, 1-2, 5-23.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%
nastave)
Stjecanje minimalno 70% bodova (od ukupno 100
bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne
aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:
1.Nastavne aktivnosti – 70%:
Kolokvij – 30%
Seminarski rad – 20%
Rad na vježbama – 20%
2.Završni pismeni ispit (usmeni) – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova